Gledanje u nebo i želja za razumijevanjem svega što leži izvan njega bila je jedna od najvećih u historiji čovječanstva. Tako su od pamtivijeka ljudi pažljivo promatrali nebo kako bi pokušali razumjeti šta su vidjeli. Ali čak i sa pojavom novih uređaja, kao što je teleskop, otkrića su stvorila nova pitanja.
Stoga je poznavanje svemira jedna od najvećih misterija. Svemirska utrka izazvala je čak i velike sukobe među državama, iako čovječanstvo još nije uspjelo daleko dogurati.
Unatoč najvećoj tehnologiji u historiji čovječanstva, sve što znamo o svemiru još uvijek je malo. Dakle, sve što je ljudsko biće sposobno otkriti malo po malo pretpostavlja revoluciju. Čak i oni koji nisu previše zainteresirani ne mogu ne ostati zapanjeni slikama poput onih koje nudi NASA o obližnjim galaksijama.
Dakle, stvari, svemir, planeti, sunce i sve ono što se ne može vidjeti kada pogledamo u nebo ostaje fascinacija. Čak i učinci koji se javljaju svaki dan i koje uzimamo za normalne sadrže stotine zanimljivosti.
U petek, 29. jula dogodio se fenomen koji je zaintrigirao naučnike. Zemlja je tog dana zabilježila najkraće putovanje u historiji, planeta je tog dana završila svoj put za 1,59 milisekundi manje nego što mislimo da traje jedan dan.
Naučnici imaju različite hipoteze, ali još uvijek nemaju objašnjenje zašto je juli bio najkraći otkad se bilježi. Tako se u posljednjih tridesetak dana Zemlja vrtjela brže nego inače, iako to ne bi trebalo biti normalno. Zapravo, s godinama bi se naša planeta trebala okretati sve sporije zbog gravitacijske sile s Mjesecom, iako se čini da se to ne događa.
Trenutno se razmatraju tri teorije. Dvije od ove tri hipoteze usredotočuju se na globalno zatopljenje jer topljenje leda i plinova u atmosferi može biti uključeno u ovo ubrzanje. Treća ima veze sa zemljotresima i tektonskim pokretima koji bi takođe mogli uticati.
