Neki pravi tradicionalni izrazi bosanske kuhinje se razlikuju ili imaju drugo funkcionalno značenje od današnjih. Značenje nekih specifičnih izraza bosanske kuhinje dao nam je Alija Lakišić u knjizi "Bosanski kuhar". Iako ova materija zahtjeva detaljniju obradu, evo nekoliko primjera specifičnih izraza bosanske kuhinje.

agditi, uagditi, znači nešto usladoriti - proces poprimanja sladora - šećernog sirupa.

ćevabiti, šćevabiti (nek se šćevabi) ima funkciju dinstanja, tj. "kuhanja" u vlastitoj "vodi", saftu odnosno vlastitoj "masnaći'";

dolmiti, označava nešto puniti, nadijevati (dolmiti janje, dolmiti tikvice, dolmu, a ponekad i dolmiti pitu, nadolmiti pitu);

ićramiti, paićramiti, označava gostiti i ugostiti;

hamur, označava kvasac, ukvasano tijesto, a isto tako i svaku smjesu, mišung, nadjev, filung;

iskolačiti znači od smjese napraviti kolačiće (ćuftice, kuglice i sl.);

kuhati, zakuhati, skuhati, označava - nešto mijesiti, te se tako kaže kuhati pitu, skuhati hljeb, skuhati kolače, itd.;

krčkati, označava vrijuckati, na tihoj vatri variti (kuhati); neka krčka, znači neka se tiho vari (kuha);

kavurisati, označava pihtijati; nešto skavurisati, znači nešto upihtijati, spihtijati;

kolačići - u Bosni se razumijevaju različito oblikovani "zalogaji" od mljevenog (sjecanog) mesa;

kulanisati, označava konzumirati, trošiti, upotrebljavati;

potirititi - označava postaviti nadjev na jufku;

kurisati, označava postaviti, namjestiti;

kutarisati, označava varena ili pečeno jelo postaviti u tanjire, zdjele, sahane ili druge posude;

istaviti, označava neko jelo, napitak skinuti s vatre;

peći, označava nešto peći na vatri, u peći, pećnici, dakle sve ono što se postavlja na vatru bez vode (kasnije može doći voda). Tako se u Bosni kaže - peći kahvu, ispeći kahvu; peci kahvu, kahvu mi ispeci, jer se kahveni taz (mljevena, tucana kahva) sipa u suhu, praznu džezvu, koja se stavlja na vatru i onda zalijeva kipućim šerbetom (danas kipućom vodom). Tako se kaže - peći lonac, jer se lonac stavlja u pekarsku peć, na ognjište, u pećnicu, na štednjak, bez dodatka vode, kao peći halvu, jer se najprije na maslu prži (peče) brašno (zaprška), a zatim se isprženo brašno zalijeva agdom; isto tako se kaže peći bestilj (pekmez), jer se kasnije stavlja na vatru bez vode;

namiaditi, označava ponovo prekuhati nakvasan hljeb, obrašniti i slično;

pobabiti označava pustiti neko jelo neko vrijeme da se sok ili dodatak (povlaka, kiselo mlijeko i sl.) upije i sjedini sa jelom, odnosno pustiti neko jelo da dobije pravi kvalitet (u pećnici ili van pećnice - "da se pobabi");

zakuhati, označava završiti neko jelo, kao dodati čorbi tarhanu i pustiti da se skuha;

pristaviti, označava staviti na vatru neko jelo, napitak;

raspariti, znači povratiti svježinu jelu pomoću pare, npr. pitu (kada provrije voda u šerpi, na tu šerpu se stavi tepsija sa pitom);

saldisati, označava servirati;

šćufteriti se kaže da se jelo ne razabere, ne naraste, nego se "stisne";

uhasuliti, označava kulinarski uspjeti spraviti jelo;

variti, označava nešto kuhati, većinom sa vodom ili sa umakom koji pusti povrće; tako se kaže - variti pilav, variti pirjan, variti mandru, variti puru, itd.;

zacvariti, zacvrknuti, znači uzavreti maslac (ili drugu masnoću) i tako vrelim začiniti neko jelo.