Iako nisu prvi te vrste, napadi balističkim projektilima koje su trećeg decembra u Crvenom moru izveli jemenski pobunjenici Huti značajno su povećali rizik za komercijalnu plovidbu u regiji. USS Carney, američki raketni razarač klase Arleigh Burke, oborio je nekoliko bespilotnih letjelica koje su izgledale kao da idu prema njemu dok su dolazili u pomoć napadnutim brodovima. Srećom, napadi, koji su se dogodili u različito doba dana, nisu odnijeli žrtve i izazvali su samo manju štetu na tri broda, Unity Explorer, Number 9 i Sophie II.
Američka vojna komanda saopćila je da proučava "prikladne odgovore" na napade koji su, osim prijetnje međunarodnoj trgovini i pomorskoj sigurnosti, ugrozili živote posada iz nekoliko zemalja. Dodali su da je, iako su počinitelji bili Huti, napade "u potpunosti omogućio Iran". Iako je rakete vjerovatno isporučio Iran i iako će napadi biti pozdravljeni u Teheranu, moguće je da su Huti djelovali sami. Ono što se čini izvjesnim jest da će takvih napada biti još.
Emile Hokayem, stručnjak na Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS) govoreći o tome kako Iran koristi posrednike u regiji, kaže da napadi predstavljaju stratešku priliku za Hutije na mnogo načina. Prvi je da, povezujući ih s izraelskim napadom na Hamas u Gazi, Hutiji mogu poboljšati svoju poziciju u arapskom svijetu, gdje se i dalje promišlja o palestinskoj stvari i gdje su emocije danas pojačane. Napadi im omogućuju da pokažu da su, kako su uvijek govorili, na strani potlačenih i, štaviše, mogu napadati i druge ciljeve osim onih koji se nalaze u Saudijskoj Arabiji.
Drugo je da oni napadima šalju jasan signal da je Crveno more sada, šire, legitimno ratište protiv Izraela, i da su spremni napasti američke ratne brodove i također komercijalne brodove koji bi mogli imati bilo kakve veze s Izraelom. Sofisticiranost napada također pokazuje da Hutiji nisu, kako se ponekad smatralo, naoružana skupina izopćenika.
Fabian Hinz, stručnjak za projektile i bespilotne letjelice u regiji Bliskog istoka, tvrdi da su Hutiji od Irana dobili veliki broj bespilotnih letjelica i projektila. Također su zaplijenili i prilagodili oružje jemenske vojske. U svom arsenalu imaju najmanje deset različitih protivbrodskih projektila, uključujući rakete tipa Exocet temeljene na kineskim dizajnima (kao što su El Mandeb 1 i 2), koje hvataju radarske signale i imaju domet od oko 120 kilometara. Imaju i krstareće rakete Quds Z-0 i Sayyad, dometa do 800 kilometara, te radarske pretraživače i infracrvene ili električno-optičke sisteme za lociranje ciljeva.
Osim toga, Hutiji su sastavili arsenal protivbrodskih balističkih projektila u rasponu od sistema kratkog dometa domaće proizvodnje do većih i mnogo težih projektila, kao što su Asef i Tankil na kruto gorivo (na temelju iranskih Fateh i Raad- 500 projektila, koji nose bojevu glavu od 300 kilograma i dizajnirani su da pogode ratni brod s udaljenosti do 500 kilometara). Slabija šteta zabilježena u nedavnim napadima sugerira da su korišteni manji projektili.
Kao pojačanje tog arsenala postoje razne iranske jurišne bespilotne letjelice, uključujući Shahed 136 koje Rusija koristi protiv Ukrajine. Što se tiče uništenih Carneyem, Hinz misli da su to vjerojatno obavještajne i nadzorne bespilotne letjelice koje su Iranci klonirali na američkom RQ-21. Osim bespilotnih letjelica u zraku, Hutiji također imaju mornaričke bespilotne letjelice i mogućnosti postavljanja mina.
Ne čini se vjerojatnim da su američki ratni brodovi u regiji izloženi velikom riziku od napada Hutija. Imaju dobre sisteme odbrane, iako je jasno da im se može nanijeti šteta. Drugo je pitanje hoće li takvi brodovi moći pružiti odgovarajuću zaštitu komercijalnoj plovidbi u slučaju da Huti pojačaju učestalost i intenzitet svojih napada. Pod takvim okolnostima, to bi povećalo pritisak na Amerikance da unište tačke za lansiranje i skladištenje projektila u Jemenu, pod pretpostavkom da ih mogu pronaći.
U svom govoru prošlog vikenda, bivši američki ministar odbrane Leon Panetta zagovarao je agresivniji pristup protiv snaga bliskih Iranu. Međutim, kako kaže Hokayem, posljednje što američka vlada želi je da bude odvučena u jemenski građanski rat, sukob koji je Bijela kuća nedavno nastojala deeskalirati. (Economist)
