Kineski predsjednik Xi Jinping i njegov sirijski kolega Bashar al-Assad najavili su tokom sastanka u petak uspostavu "strateškog partnerstva". Gest Pekinga predstavlja važno diplomatsko ohrabrenje lideru kojeg je Zapad izolirao i koji traži međunarodno priznanje. Otkako je počeo rat u Siriji 2011. godine, sirijski predsjednik otišao je samo u Rusiju i Iran – svoje glavne saveznike – i, u novije vrijeme, u arapske zemlje koje su mu se ponovno otvorile.

Assad je otišao u Kinu nakon što je u maju ove godine rehabilitiran kao partner Arapske lige i s nadom da će joj azijski div pomoći da oživi ekonomiju. "Odnosi između Kine i Sirije izdržali su test promjenjivih međunarodnih situacija, a prijateljstvo između dviju zemalja ojačalo je s vremenom", rekao je Xi tokom sastanka, prenosi službena agencija Xinhua, u kineskom gradu Hangzhou – uređenom za otvaranje Azijskih igara – gdje je Al Assad sletio u četvrtak.

Kineski predsjednik ponudio je podršku Siriji protiv "stranog uplitanja" i očuvanje njenog "suvereniteta i teritorijalnog integriteta", kao i pomoć u "rekonstrukciji" i jačanju njenih "antiterorističkih" kapaciteta. Na sastanku je istaknut sve veći interes Narodne Republike za Bliski istok, kao i prema takozvanim zemljama globalnog juga, kojima se Kina sve više približava. Xi je naglasio svoju spremnost da radi sa Sirijom kako bi se “zaštitili zajednički interesi dviju zemalja i velikog broja zemalja u razvoju”.

U međuvremenu, Assad je hvalio "uspjeh" socijalizma "s kineskim karakteristikama" i kazao da je Peking uvijek bio na strani "međunarodnog prava" igrajući "konstruktivnu" ulogu. Također je pozdravio brojne inicijative globalnih ambicija koje je Peking pokrenuo posljednjih godina, poput  Novog puta svile.

Kina se tokom cijelog sirijskog rata svrstavala uz interese Damaska, iako nije aktivno sudjelovala u sukobu, kao što je to učinila Rusija. Ali Peking je, zajedno s Moskvom, stavio veto na ključne rezolucije UN-a o Siriji i opetovano je pokazao svoje odbijanje "svakog pokušaja promjene režima" i nametanja "jednostranih sankcija" protiv ove zemlje.

Istodobno je pokušala povećati ekonomsku saradnju i stavila se na prvo mjesto onih koji će obnoviti razorenu zemlju. U januaru 2022. Sirija je potpisala memorandum o razumijevanju za integraciju u kineski Novi put svile, ambiciozni infrastrukturni plan kojim se Peking želi povezati sa svijetom. Kina je trenutno druga zemlja iz koje Sirija uvozi najviše proizvoda, nakon Turske, prema podacima Svjetske banke.

Postoji, međutim, važna prepreka između riječi i djela. Godine 2020. Sjedinjene Države donijele su takozvani Cezarov zakon, koji proširuje sankcije na strane osobe i firme koje trguju s Damaskom. "Svatko ko posluje s Assadovim režimom, gdje god se nalazio u svijetu, potencijalno je izložen ograničenjima putovanja i finansijskim sankcijama", rekao je tadašnji državni tajnik Mike Pompeo. Očekuje se da će ova mjera smanjiti apetit kineskih ulagača.

Ovo je prvo Assadovo putovanje u Kinu od 2004. i drugo putovanje sirijskog šefa države otkako su obje zemlje uspostavile diplomatske odnose 1956. I predstavlja još jedan korak na kraju njegove izolacije, nakon što je Sirija ponovo prihvaćena u članstvo Arapske lige, uz zagrljaje predstavnika zemalja koje su je izbacile i podržale pobunjenike na početku rata.

Ovaj put, čini se da je ekonomski element prevladao simboličk. Assad kontrolira dvije trećine teritorije (i glavne gradove) Sirije, ali mu je slaba tačka katastrofalna ekonomska situacija, koju je zemljotres sa epicentrom u Turskoj pogoršao. Više od 90% stanovništva ispod je granice siromaštva, a 70% ovisi o humanitarnoj pomoći, s inflacijom koja vrtoglavo raste i valutom na historijski najnižem nivou. Kurs prema dolaru je sa 47 prijeratnih funti skočio na 13.000 ovog četvrtka. I sirijski čelnik već razmišlja o danu poslije, zbog čega od Pekinga očekuje enormno finansiranje obnove zemlje kada završi rat koji je uzrokovao oko 500.000 mrtvih i 13 miliona prognanika i izbjeglica.

Kina već neko vrijeme širi svoje područje utjecaja na Bliskom istoku, gdje dominira osjećaj povlačenja SAD-a, kao u Afganistanu i djelimično iz same sjeverne Sirije. Najveći uspjeh Pekinga je omogućavanje ponovne uspostave diplomatskih odnosa početkom godine između Irana i Saudijske Arabije, koji su upravo vratili svoje ambasadore. Obje zemlje pridružile su se, uz podršku Kine, nedavnom proširenju BRICS kluba, foruma zemalja u usponu: još jednom pokretnom djeliću složene slagalice globalne geopolitike.

Osim toga, Peking je ponovno ponudio pomoć u rješavanju sukoba između Izraelaca i Palestinaca. U junu, tokom posjete palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa, Xi Jinping je predložio trodijelni mirovni plan sličan onom koji je predstavio 2013. Peking je također ponudio posredovanje 2017. i 2021.

Prošlog mjeseca, na sastanku sa stranim dopisnicima u gradu Ramallahu na Zapadnoj obali, palestinski ministar vanjskih poslova, Riad Al Maliki, bio je otvoren za uključivanje Pekinga u eventualni dijalog: “Ako doista bude mirovnog procesa u budućnosti (paraliziran od 2014.), zašto ne?", rekao je. “Očito je da Kina želi povećati svoju prisutnost na Bliskom istoku. Ne samo ekonomsku, već i političku, kako bi odražavala vlastitu političku težinu svjetske sile.”