Istovremeni napadi raketama i dronovima u Iraku, Pakistanu i Siriji pokrenuli su pitanja o potencijalnim motivima Irana u pokušaju da odgovori na teroristički napad na mezar generala Sulejmanija u okolnostima kada su njegovi proxy već u ratu sa Sjedinjenim Državama i Izraelom.
U proteklih nekoliko dana Iran je udario na navodnu militantnu bazu u pakistanskoj južnoj pokrajini Balučistan i digao u zrak kuću raketama na dronu u iračkoj regiji Erbil za koju je Teheran tvrdio da je koristila izraelska obavještajna služba. Sličan napad izveden je protiv DAEŠ-a u Siriji, gdje su militanti koje podržava Iran već godinama aktivni.
Bilo je žrtava u Iraku i Pakistanu, a vlasti u obje zemlje kažu da su civili – uključujući djecu – ubijeni u iranskim napadima. Pakistan je rano u četvrtak uzvratio preciznim udarima u iranskoj provinciji Balučistan-Sistan na, kako Islamabad kaže, skrovište separatističke grupe Baluč.
"Čini se da je to uglavnom vođeno unutrašnjom politikom u Iranu. Morali su odgovoriti na taj samoubilački bombaški napad na mezar Sulejmanija u kojem je ubijeno mnogo civila", kaže za TRT Ryan Bohl, viši analitičar za Bliski istok u konsultantskoj agenciji RANE Network.
„Dakle, morali su pokazati silu da su u nekom svojstvu odgovorili počiniteljima.“
Bohl je mislio na bombaški napad 3. januara u blizini mauzoleja ubijenog generala Kasema Sulejmanija u iranskom gradu Kermanu, u kojem je ubijeno više od stotinu ljudi. Odgovornost za napad preuzeo je IDIŠ, a analitičari vjeruju da ga je najvjerovatnije izveo ogranak te terorističke grupe sa sjedištem u Afganistanu. Bombaški napadi otkrili su rupe u iranskom sigurnosnom aparatu, vršeći pritisak na vladu predsjednika Ebrahima Raisija.
Bohl kaže da je iranski odgovor, posebno napad na navodni kamp terorističke grupe Jaish al Adl u Pakistanu, bio pokušaj "žrtvenog jarca", jer je Teheran umjesto toga trebao pogoditi ciljeve IDIŠ-a u Afganistanu.
“U ovom trenutku nisu željeli eskalirati situaciju s talibanima. S njima već imaju zategnute odnose i granične sukobe. Čini se kao da su pokušavali pronaći nekoga u regionu koga bi mogli, preko svojih državnih medija, slikati dovoljno blizu IDIŠ-a da odgovara njihovim domaćim potrebama."
Produženje proxy rata
Jemenski Husi, koji imaju bliske veze s Iranom, bili su na meti SAD-a i njihovih saveznika zbog ometanja pomorske trgovine u Crvenom moru. Husi kažu da su njihovi raketni napadi i pokušaji otmice teretnih brodova odgovor na smrtonosni rat Izraela u Gazi. Postoji zabrinutost da bi sukob između SAD-a i Husa mogao dovesti do novog rata u nestabilnom regionu.
"Vidimo kako Iran postaje upleten u rastuću nestabilnost na Bliskom istoku zbog svog sponzorstva oružanih grupa", kaže Michael Kugelman, direktor Instituta za Južnu Aziju u Wilson centru.
"Strahuje se da će njeni sigurnosni interesi biti sve više ugroženi. Tako da mislim da pokušava krenuti u ofanzivu i udariti protiv raznih antiiranskih ciljeva u širem regionu. To uključuje Pakistan u ovom slučaju."
Smrtonosni napad na pakistanski teritorij, nakon kojeg je uslijedila odluka Islamabada da povuče svog ambasadora u Teheranu, može lako eskalirati krizu između susjeda, koji dijele poroznu granicu. Obje strane upiru prstom jedna u drugu zbog navodnog skrivanja antidržavnih grupa. Pakistan optužuje Iran da ugošćuje separatiste koji stoje iza višedecenijske pobune u njegovoj pokrajini Balučistan. Iran kaže da je Pakistan domaćin militantnih grupa.
"Ovo što Iran radi je rizično. Ne želite previše da isprobavate svoju sreću s nuklearnom silom", kaže Kugelman.
U isto vrijeme, Pakistan se bori sa posrnulom ekonomijom, ponovnim napadima grupe Tehreek-e-Taliban Pakistan i političkim sukobima uoči nacionalnih izbora 8. februara.
„Zaista ne može sebi priuštiti da se uplete u novi sukob sa svojim susjedom“, kaže Kugelman.
Pakistan je također dom milionima šiitskih muslimana - otprilike 15 do 20 posto njegove populacije.
Pucanj upozorenja
Iranski raketni napad na kurdsku regiju u sjevernom Iraku doveo je analitičare u pitanje prave namjere Teherana. Iran kaže da je gađao izraelski špijunski centar, koji je djelovao u blizini američkog konzulata u Erbilu. Milicije koje podržava Iran imaju snažno uporište u Iraku, gdje djeluju decenijama i redovno izvode napade na američke trupe.
"Mogli su odgovoriti slanjem svojih milicija. Ali izbor upotrebe raketa dugog dometa bio je i dvostruka svrha slanja poruke Amerikancima i Izraelcima", kaže Bohl iz mreže RANE.
"Oni kažu da ako dođe do eskalacije negdje drugdje, njihove raketne sposobnosti ostaju na mjestu i jednako moćne kao što su bile prije nekoliko godina."
