"Nastavljaju se klimatske promjene“, objavilia je u petak Svjetska meteorološka organizacija (WMO) predstavljajući svoj godišnji izvještaj o stanju klime na planeti. Kada se analiziraju glavni pokazatelji ove krize, kao što je prosječno povećanje temperatura, zagrijavanje okeana, koncentracija stakleničkih plinova, gubitak mase s ledenjaka… sve ukazuje nastavak klimatske krize. Posljednjih osam godina je osam najtoplijih godina zabilježenih od početka direktnih mjerenja sredinom 19. stoljeća.
Globalna prosječna temperatura — površine kopna i mora — 2022. bila je 1,15 stepeni Celzijusa viša od prosjeka za razdoblje između 1850. i 1900. Godine od 2015. do 2022. bile su osam najtoplijih godina zabilježenih od početka niza mjerenja 1850. godine. Do sada je 2016. bila najtoplija godina zabilježena. Poklopilo se s fenomenom El Niño, meteorološkim ciklusom koji počinje zagrijavanjem vode u Pacifiku i završava povećanjem globalne temperature. Na suprotnoj strani je La Niña, koja je dominirala planetom posljednje tri godine. No do kraja ove godine i 2024. očekuje se da će se ciklus promijeniti. A stručnjaci predviđaju da će El Niño dodatno povećati globalne temperature.
No, bez obzira na prirodne varijacije, glavni odgovorni za globalno zatopljenje u koje je planeta uronjena su staklenički plinovi koje ljudi izbacuju, a čiji su glavni izvor fosilna goriva. Koncentracije ovih plinova u atmosferi (oni zadržavaju toplinu na planeti) također su na rekordnim nivoima. Prisutnost u atmosferi tri glavna zagađivača, ugljen dioksida, metana i nitrogen dioksida — otkrivena 2021. najveća je otkrivena dosad.
Ova kriza se ne očituje samo povećanjem prosječnih temperatura, već višestruko povećava intenzitet i broj ekstremnih vremenskih događaja, na što upozorava IPCC, UN-ov panel stručnjaka za klimatske promjene. Riječ je o događajima poput toplinskih valova "bez presedana" koji su zahvatili Evropu tokom prošlog ljeta, ističe se u studiji WMO-a. Ovi ekstremni uslovi odrazili su se "u prekomjernoj smrtnosti povezanoj s vrućinom u Evropi", koja je ukupno značila 15.000 smrtnih slučajeva. Služba za klimatske promjene Copernicus iz EU-a podsjetila je prošle sedmice da je ljeto 2022. bilo najtoplije ikad zabilježeno na ovom kontinentu.
Ali ni izvan Evrope situacija nije bila ništa bolja. Kina je također pretrpjela "najduži i najdugotrajniji toplinski val od početka mjerenja u zemlji, koji je trajao od sredine juna do kraja augusta, što je rezultiralo najtoplijim zabilježenim ljetom“, rečeno je.
Srednji nivo mora na globalnom nivou nastavio je rasti u 2022. sve dok nije dosegao “novi maksimum bez presedana od kada su dostupni zapisi dobiveni satelitskim visinomjerima (1993.-2022.)”, otkriva Svjetska meteorološka organizacija. No, uz to, ovaj se problem također ubrzava. A šta je uzrok? Zagrijavanje koje otapa velike mase leda i povećava temperaturu okeana. Između 2005. i 2019. "potpuni gubitak kontinentalnog leda s ledenjaka, Grenlanda i Antarktika bio je uzrok 36% globalnog porasta srednjeg nivoa mora.”
Antarktički morski led smanjio se na 1,92 miliona kvadratnih kilometara 25. februara 2022. što je najniži zabilježeni nivo i gotovo milion kvadratnih kilometara ispod dugoročnog prosjeka, objašnjava izvještaj WMO-a. “U ostatku godine stalno je bio ispod prosjeka, s rekordno niskim nivoima u junu i julu.“
Stanje glečera je također komplikovano zbog porasta temperatura, što je 2022. godine dovelo do gubitka mase mnogo većeg od prosjeka posljednjeg desetljeća u ledenim poljima koja se koriste kao referentna i dugoročno prate. “U evropskim Alpama, topljenje ledenjaka doseglo je rekordne vrijednosti zbog kombinacije niske zimske količine snijega, prodora prašine iz Sahare u martu 2022. i toplinskih valova koji su se dogodili između maja i početka septembra”, navodi WMO u svom godišnjem sažetku. "U Švicarskoj je između 2021. i 2022. izgubljeno 6% volumena leda s ledenjaka, a trećina između 2001. i 2022.", dodaje se. "Mjerenja na ledenjacima u visokim planinskim područjima Azije, zapadne Sjeverne Amerike, Južne Amerike i dijelova Arktika također otkrivaju značajne gubitke mase", upozorava izvještaj.
Suša je izazvala "pustoš" u istočnoj Africi 2022. godine, tvrdi WMO, koji dodaje da su "oborine bile ispod prosjeka pet uzastopnih kišnih sezona, nešto što se nikada nije dogodilo u posljednjih 40 godina". U januaru 2023. broj ljudi koji su bili ozbiljnougroženi mogućom nestašicom hrane znosio je više od 20 miliona. Svjetska meteorološka organizacija objašnjava da je 2,3 milijarde ljudi bilo u situaciji da brine o nestašici 2021. godine, od čega je 924 miliona patilo od teške nesigurnosti.
Indija i Pakistan doživjeli su nekoliko toplinskih valova 2022., također na rekordnim nivoima, što je u oba slučaja dovelo do pada prinosa usjeva. "To je, u kombinaciji s indijskom zabranom izvoza pšenice i ograničenjima izvoza riže nakon početka sukoba u Ukrajini, ugrozilo dostupnost i stabilnost osnovnih prehrambenih proizvoda na međunarodnim tržištima, kao i pristup njima". I predstavljalo je "velike rizike" za zemlje koje su već pogođene nestašicom osnovnih namirnica, poput mnogih afričkih naroda.
