Vođa krimskih Tatara, Refat Čubarov, tvrdi da ruski predsjednik, Vladimir Putin, nastoji ispuniti cilj sovjetskog diktatora Josefa Staljina koj je namjeravao iskorijeniti ovaj i narod s ukrajinskog poluotoka, koji je Rusija nezakonito anektirala godine. 2014.
"U pogledu represije protiv krimskih Tatara, Putin zaključuje Staljinovu politiku. Ali krilaticu Krim bez Tatara najavila je već carica Katarina II (1762.-1796.)", objašnjava Čubarov u intervjuu za agenciju Efe u Beču. Čubarov uvjerava da je ruski predsjednik tu politiku čak i proširio, jer ona više nije usmjerena samo protiv Tatara nego protiv svih etničkih Ukrajinaca. Upozorava da Tatarima "ponestaje vremena" i da ne može znati koliko će još moći izdržati sadašnju razinu represije, jer se "ne zna šta Putin misli".
Tatarski čelnik posjetio je prošle sedmice glavni grad Austrije kako bi se sastao sa zapadnim diplomatima iz Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE). "Ako je Staljin imao neograničenu moć, Putin ima apsolutnu moć", upozorava Čubarov, predsjednik u egzilu Medžlisa krimsko-tatarskog naroda. Većina od 300.000 Tatara, oko 12% stanovništva, bojkotirala je referendum kojim je Rusija tada opravdala aneksiju poluotoka.
Rođen 1957. u Samarkandu, sadašnjem Uzbekistanu, jer je njegovu porodicu tamo deportirao Staljin, tatarski vođa sada živi u Kijevu, kamo je pobjegao nakon protesta protiv ruske aneksije Krima 2014. godine. "Surgun" je tatarski izraz za deportaciju stotina hiljada Tatara 1944. godine, nakon što ih je Staljin optužio za saradnju s nacističkim snagama. S tim u vezi, tatarski vođa uvjerava da, ako su tada Tatari bili deportirani za tri dana, danas bi sve moglo ići još brže.
Prema Čubarovu, Putin nastavlja represivnu politiku bivše carske Rusije i Sovjetskog Saveza kako bi razrijedio tatarsko stanovništvo i potisnuo njihov kolektivni identitet. Kako bi postigla taj cilj, Moskva je pojačala represiju nad Tatarima, s ciljem njihovog iseljavanja, te je, kako tvrdi, od 2014. preselila rusko stanovništvo na teritoriju kako bi promijenila etnički sastav na poluotoku.
"Od nezakonite aneksije Krima 2014., Rusija je preselila oko milion svojih građana na poluotok", kaže. Prema riječima tatarskog vođe, dvije trećine od 190 političkih zatvorenika na Krimu su Tatari, a represija se pogoršala od ruske invazije na Ukrajinu koja je započela u februaru 2022.
Putin, koji se oslanja na svoju interpretaciju historije kako bi opravdao svoja osvajanja i Krim smatra "ruskom zemljom", ignorira da su Tatari, stoljećima većina na poluotoku, u 15. stoljeću osnovali vlastitu državu, Krimski kanat, povezan s Carstvom. Bili su dio Osmanskog carstva do ruske aneksije koju je osmislila Katarina II 1783. godine
Unutarnji otpor, priznaje Čubarov, ograničen je ruskom okupacijom, a međunarodna zajednica ima malo mogućnosti da intervenira, s izuzetkom, možda, Turske, koja je posredovala u postizanju razmjene zarobljenika. Unatoč svemu, tatarski je vođa protiv mirovnih pregovora s Rusijom jer bi to, smatra, samo pomoglo uspostavi moći Moskve i represije na okupiranim područjima. "Nema ukrajinskih političara ili građana koji žele pregovore s Rusijom i mirovni sporazum s Rusijom", kaže.
Tatarski vođa sugerira da "civilizirani svijet" mora odlučiti želi li nekakav mir s Putinom ili želi "ostati vjeran vrijednostima koje su uspostavljene u Evropi nakon Drugog svjetskog rata".
“Pitanje je je li riječ o pravu sile ili o sili prava, zakona”, pita Čubarov.
Rat koji je Putin pokrenuo protiv Ukrajine također je pokrenuo represiju nad maninama unutar Rusije, poput Burjata, mongolskog naroda sa sjeveroistoka Rusije, koji se suočavaju s nerazmjernom smrtnošću, budući da je regrutranje za rat najintenzivnije u najsiromašnijim područjima Rusije, gdje su koncentrirane brojne etničke grupe. U tom smislu, Čubarov tvrdi da mnogi pripadnici manjina koji se bore protiv Ukrajine ne čine to iz uvjerenja, već zato što je to jedini način zarade.
