Bluetooth podrazumijeva bežičnu tehnologiju kratkog dometa koja omogućava podatkovnu komunikaciju između digitalnih uređaja poput računara, mobitela i digitalnih fotoaparata. Ona radi otprilike na udaljenosti od desetak metara. U najvećem broju slučajeva dolazi do spajanja dva uređaja, ali također postoje mogućnosti i povezivanja više uređaja istovremeno. Za razliku od infracrvene veze, bluetooth prijenos ne zahtijeva da uređaji budu okrenuti jedan prema drugome, dok ga od Wi-Fi povezivanja razlikuje ograničenje u dometu.
Bežična tehnologija bluetooth međunarodni je standard koji podržavaju hiljade kompanija širom svijeta. S obzirom na to da mnoge stvari i funkcije koje svakodnevno koristimo uglavnom uzimamo zdravo za gotovo, vjerovatno je malo onih koji su se uopće zapitali odakle dolazi naziv “bluetooth” te zašto je ova tehnologija dobila baš ovakvo ime.
Tehnologija koju poznajemo kao bluetooth švedska kompanija Ericsson nazvala je po Haraldu Bluetoothu (Modrozubom), danskom kralju koji je preminuo prije više od jednog milenijuma. Baš kao što je “ujedinio” (pod svoju vlast stavio) zaraćene frakcije u Danskoj i Norveškoj, što se smatra jednim od njegovih najvećih životnih podviga, i bluetooth tehnologija “ujedinjuje” različite elektronske uređaje. Bluetooth logo pametno uključuje njegove inicijale, predstavljene runskim simbolima – Hagall (*) i Bjarkan (B).
Porijeklo nadimka Haralda Modrozubog ostaje predmet rasprave. Neki izvori sugeriraju da je njegova naklonost prema borovnicama rezultirala trajno plavo obojenim zubima, dok drugi nagađaju da je imao zube tamnosive boje, koja je naginjala ka plavoj, zbog karijesa.
Važno je istaći i to da se, osim u tehnologiji, ime Haralda Modrozubog javlja i u književnosti. On je jedan od protagonista Röde Orm (Crvena Zmija), romana Fransa Bengtssona, koji se smatra jednom od najpopularnijih knjiga švedske književnosti u 20. stoljeću.
