Ahmed Spahić rođen je 15. juna 1993. godine u Ammanu, država Jordan. Godine 1994. s roditeljima doseljava u Njemačku. Nakon završetka gimnazije 2012. godine upisuje studij industrijskog inženjeringa na Univerzitetu Duisburg-Essen. Tokom studija boravio je šest mjeseci u Maleziji na Nacionalnom univerzitetu Malezije UKM. Pored fakultetskih obaveza, predsjedavao je u jednoj od najstarijih studentskih konsultantskih organizacija u Njemačkoj “WIP – Wissenschaft in der Praxis” sa sjedištem u Duisburgu te bio član Upravnog odbora Organizacije studentskih konsultantskih organizacija u Njemačkoj “BDSU – Bundesverband Deutscher Studentischer Unternehmensberatungen” s preko 30 članica širom Savezne Republike Njemačke.
Masterski studij završava na Karlsruhe Institute of Technology – KIT, jednom od najuglednijih univerziteta u Njemačkoj. Alumnista je fondacije “Deutschlandstiftung Integration” pod pokroviteljstvom bivše kancelarke Angele Merkel. Danas radi kao strateški konsultant u jednoj renomiranoj strateškoj konsultantskoj kući, a uz to je i osnivač i predsjednik mreže “Pangea-Netzwerk”, njemačko-bosanskohercegovačke mreže za ekonomiju, obrazovanje i akademiju koja je osnovana s ciljem povezivanja profesionalaca, poduzetnika, akademika i studenata bosanskohercegovačkog porijekla. Ističe da je ideja o osnivanju ovakvog udruženja nastala sredinom 2013. godine.
“Razlog za nastanak ideje o osnivanju udruženja potenciran je očitim nedostatkom adekvatne platforme za studente, akademike i poslovne osobe, koji ujedno predstavljaju ciljne grupe udruženja. Bili smo svjedoci pokušaja u prošlosti da se organizuje platforma za ove grupe, a da se nijedna od tih organizacija nije mogla održati duži period. Mi smo to htjeli promijeniti”, kaže Ahmed Spahić.
Dodaje da se mreža “Pangea-Netzwerk” definira kao putokaz za nove generacije bosanskohercegovačke dijaspore u Njemačkoj, jer prije njenog osnivanje nije postojala organizacija koja bi na ovaj način povezivala individualno uspješne ličnosti u jednu zajedničku organizaciju.
„Pangea“ je nedavno u nizu sličnih aktivnosti pokrenula peticiju u kojoj je pozvala Vladu Njemačke da u cilju osiguravanja mira imenuje specijalnog predstavnika za Zapadni Balkan. Odgovor je uskoro došao, i to pozitivni.
„Drago mi je da se je upravo prvi i glavni zahtjev naše peticije ostvario u roku od pet dana. Nadamo se da ce se Njemačka nakon ove odluke direktnije uključiti u rješavanje političke krize u Bosni i Hercegovini i postepeno ići prema drugim zahtjevima u našoj peticiji, poput uvođenja sankcija Miloradu Dodiku. Naravno da se ova odluka nije donijela ad hoc u toku ove sedmice, ali je i pored toga veoma važna poruka da 'Pangea' mreža kreira narativ i da se naša pisma, saopštenja i istraživanja čitaju u najužim krugovima zvaničnog Berlina. Nakon odgode odlikovanja Gideona Greifa krajem prošle godine, ovo je druga potvrda u roku od samo nekoliko mjeseci da je 'Pangea' mreža prisutna tamo gdje se donose važne političke odluke za našu drzavu“, ističe Spahić.
KREIRANJE SADRŽAJA, A NE ISKLJUČIVO REAKCIJE
“Mreža okuplja sve etničke i religijske grupe koje danas žive u Bosni i Hercegovini. Upravo je takav jedan pluralistički, tolerantni i integrirajući pristup jedino dugoročno rješenje za Bosnu i Hercegovinu, kako za umrežavanje njene dijaspore, tako i za samo društvo u Bosni i Hercegovini. Danas 'Pangea-Netzwerk' djeluje mnogo šire i kreira narativ o Bosni i Hercegovini u Njemačkoj. Ne želimo više isključivo da reagujemo i pišemo saopćenja, nego želimo da kreiramo sadržaj, naprimjer kroz 'Pangea' istraživački institut, sadržaj o kojem će se pričati u njemačkom govornom području i šire”, naglašava naš sagovornik.
Nastavlja da je nedavno izašao prvi broj “Pangea” istraživačkog instituta pod nazivom “Srpski svet Aleksandra Vučića – Novo kameleonstvo i rukopis starog velikosrpskog sna”, te da se u analizi profesora doktora Admira Mulaosmanovića nastoji prikazati ponovni rast i buđenje velikosrpskih aspiracija na krilima jačanja Srpske napredne stranke (SNS) od početka drugog desetljeća 21. stoljeća, kao i maligni odnos prema drugima na principima dokumenta “Strategija očuvanja i jačanja odnosa matične države i dijaspore i matične države i Srba u regiji” iz 2011. godine.
“U čitavom ovom periodu (2011–2021) primjetna je hegemonistička tendencija Srbije i njenog neprikosnovenog lidera Aleksandra Vučića nerijetko potpomognuta iz Rusije i Kine. Ovo pozicioniranje Srbije kao ruskog i čak kineskog outposta u Jugoistočnoj Evropi vremenom je postajalo sve očitije, a najznačajnije se ogledalo u vojnoj saradnji i investicionim projektima. U geopolitičkom smislu Srbija je ovakvim odnosom pokazala prihvatljivost euroazijskog koncepta i narativa, tj. uvidjela mogućnost za vlastite velikodržavne ambicije podržavanjem istog”, navodi Ahmed Spahić uz napomenu da je u martu planirano izdavanje sljedećeg broja “Pangea” istraživačkog instituta te političke analize predstojećih izbora u državama Evropske unije.
Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina se nalazi u najvećoj krizi od kraja agresije 1995. godine te podsjeća da je nakon odluke bivšeg visokog predstavnika međunarodne zajednice Valentina Inzka o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojom se zabranjuje negiranje i veličanje genocida i drugih ratnih zločina rukovodstvo bosanskohercegovačkog entiteta Republika srpska bojkotiralo državne institucije i najavljivalo raspad države Bosne i Hercegovine.
“Narodna skupština Republike srpske najavila je uspostavljanje institucija na entitetskom nivou (vojsku, policiju, pravosuđe, poreski sistem...). Ovim postupcima dolazi do raspada države Bosne i Hercegovine i kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Nacionalistička politika koju godinama propagira Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda, priprema put za ponovni rat koji bi mogao opustošiti cijelu regiju (Hrvatsku, Crnu Goru, Srbiju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju) i baciti ga nazad u haos”, apostrofira naš sagovornik.
Tvrdi da nakon održanih protesta pred sjedištem Ujedinjenih nacija u Bonnu 11. decembra 2021. godine, koji su bile prve demonstracije povodom aktuelne političke krize u Bosni i Hercegovini, u cijeloj dijaspori peticijom žele ići korak dalje. Stoga su sada pozvali Vladu Njemačke da, u cilju osiguravanja mira, imenuje specijalnog predstavnika za Zapadni Balkan, s posebnim fokusom na Bosnu i Hercegovinu. Istakli su da bi takav specijalni predstavnik zajedno s izabranim predstavnikom Velike Britanije Sir Stuartom Peachem koordinirao zajedničku njemačko-britansku politiku u Bosni i Hercegovini. Također, pozvali su Vladu Njemačke da uvede sankcije Miloradu Dodiku i drugim donosiocima odluka, uključujući Srbiju i Hrvatsku, čije djelovanje služi destabilizaciji regije i dijeljenju Bosne i Hercegovine.
“Krajnje je vrijeme da Njemačka preuzme odgovornost i krene odlučno protiv onih koji ruše ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Vrijeme je da izađemo iz perioda analiza i zabrinutosti glavnih aktera međunarodne zajednice. Što više ljudi bude učestvovalo u ovome, to će jači biti naš glas u njemačkoj javnosti i zvaničnom Berlinu. Jer, razlika je kada neko individualno reagira i kada reagira organizacija u ime stotina i hiljada potpisnika, građana i državljana Njemačke koji imaju jasne zahtjeve prema političarima koji ih zastupaju”, podvlači Ahmed Spahić o uspješnoj inicijativi.
HISTORIJSKI TRENUTAK
Ujedno su iz “Pangea-Netzwerk” mreže zatražili od Vlade Njemačke jačanje prisustva NATO-a u Bosni i Hercegovini, budući da NATO ima međunarodnopravnu obavezu prema Dejtonskom mirovnom sporazumu da osigura provođenje mira te smatraju da je potrebno dati dodatnu podršku visokom predstavniku Christianu Schmidtu u provođenju sankcija i mjera za jačanje vladavine prava. Pored navedenog, zalažu se i za efikasno jačanje pravosuđa u Bosni i Hercegovini kroz reformu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, koja ima za cilj osigurati profesionalno i nezavisno pravosuđe te su stava da je potrebno pomoći Bosni i Hercegovini u provođenju svih presuda Evropskog suda za ljudska prava.
“Glavni cilj naše mreže jeste da aktiviramo veći broj ljudi da podrže naš rad, da uvide koliko je bitno da se neko u njihovo ime zalaže za našu jedinu domovinu, da se obraća njemačkim političarima kada čestitaju neustavni dan bosanskohercegovačkog entiteta Republika srpska, da reaguje kada Gideon Greif treba da bude odlikovan pa njemački predsjednik to prvo zaustavi, pa nakon toga i konačno odbije odlikovanja, da samo nabrojim nekoliko detalja naših aktivnosti. Svjedoci smo da ljudi u dijaspori svakim danom više shvataju koliko je bitno imati instituciju kao što je 'Pangea-Netzwerk' mreža i da svakim danom sve više ljudi želi da bude dio ovog projekta”, konstatuje naš sagovornik.
Poručuje da više od 300.000 građana s bosanskohercegovačkim porijeklom trenutno živi u Njemačkoj, s tendencijom rasta ove brojke, te je najavio da iz “Pangea-Netzwerk” mreže uskoro pokreću kampanju pod nazivom “1000 za 5”, putem koje žele animirati hiljadu osoba u dijaspori da doniraju pet eura mjesečno, kako bi dalje profesionalizirali rad mreže.
“Ovo je, po mom mišljenju, historijski trenutak da prvi put dijaspora, konkretno u Njemačkoj, može uzeti svoju sudbinu u svoje ruke i kroz svoju instituciju djelovati i biti dio pozitivne promjene, a sve što za to treba da uradi jeste da odvoji mjesečno pet eura. Svi oni koje prate rad 'Pangea-Netzwerk' mreže su svjedoci naših rezultata, našeg ugleda u njemačkoj javnosti i zvaničnom Berlinu. Zamislite šta bi radili kao organizacija, kada bi riješili finansijsko pitanje jednom za sva vremena. Kada bi ne hiljadu nego deset hiljada pojedinaca bilo dio mreže, šta bismo uspjeli? Ja želim da ovo pitanje ne ostane neodgovoreno, to je moja i naša motivacija da nastavimo s našim radom”, zaključuje Ahmed Spahić.
