Prije gotovo stoljeća i po, u zimu 1873. godine, njemački egiptolog Georg Ebers obilazio je Gornji Egipat kada je naišao na blago u rukama kršćanskog antikvara: papirus star 3.500 godina, dug gotovo 19 metara. Razmotavši ga, shvatio je da su u njemu sadržana sva medicinska znanja iz vremena faraona Amenophisa I.
Uzbuđen, Ebers je kupio papirus i odmah ga poslao na Univerzitet u Leipzigu, gdje se i danas čuva. Danas poznat kao Papirus Ebers opisao je 80 bolesti i njihove moguće terapije, uključujući divlji šafran kao lijek protiv oticanja. Derivat ove ljekovite biljke, kolhicin, sada je jedna od velikih nada protiv novog koronavirusa.
Prema preliminarnim rezultatima međunarodnog ispitivanja s više od 4.000 pacijenata u Kanadi, SAD-u, Španiji, Južnoj Africi, Brazilu i Grčkoj, kolhicin, koji se daje rano novodijagnosticiranim pacijentima, smanjuje hospitalizaciju za 25%. Čini se da lijek također smanjuje potrebu za respiratorima za 50%, a smrt od COVID-a za 44%, iako se ove brojke temelje na manje slučajeva, što otežava donošenje zaključaka. To su podaci koje također treba uzeti s oprezom, jer čekaju na pregled za objavljivanje u naučnom magazinu. Dodatni benefit je što je lijek iznimmno jeftin. Jednomjesečno liječenje košta oko tri eura.
Kao što je utvrdio egipatski papirus prije 3.500 godina, kolhicin ima protuupalna svojstva. Divlji šafran koristi se protiv napada gihta još od doba bizantskog liječnika Aleksandra Traleskog, oko 600. godine, a kolhicin je i dalje referentni tretman protiv ove vrste artritisa. Istraživači pretpostavljaju da ova poznata protuupalna aktivnost također kontrolira takozvanu oluju citokina, reakciju koja se pojavljuje kod nekih bolesnika s COVID-om i može biti smrtonosna.
Kliničko ispitivanje obuhvatilo je više od 4000 dobrovoljaca starijih od 40 godina, s potvrđenom obolijevanjem i nekim faktorima rizika, poput hipertenzije, pretilosti ili neke srčane bolesti. Sudionici su uglavnom uzimali jednu tabletu dnevno tokom mjeseca, kod kuće.
Jedan od stručnjaka koji je ulestvivao u istraživanju, Jean-Claude Tardif iz Kardiološkog instituta u kanadskom Montrealu, rekao je da je kolhicin „prvi oralni lijek na svijetu čija bi upotreba mogla imati značajan utjecaj na javno zdravlje i, potencijalno, spriječiti komplikacije covida kod miliona pacijenata”.
Naučna zajednica vrlo je skeptična prema ovim vrstama tvrdnji bez objavljenih studija koje bi ih potkrijepile, posebno nakon zvučnih neuspjeha drugih obećavajućih lijekova, poput hidroksiklorokina i remdesivira.
Kardiolog Alberto Cecconi, međutim, optimističan je. “Kolhicin se stoljećima koristi u medicini, ali i dalje iznenađuje. To je lijek za koji znamo od davnina i sada ima više primjena ”, objašnjava ovaj talijanski liječnik. “Lijekovi koji su pokazali najveću korist protiv covida su kortikosteroidi, poput deksametazona. Oni su protuupalni lijekovi. I sasvim je logično da je još jedan protuupalni lijek, koji djeluje na drugačiji način, također uspješan ", kaže Cecconi, koji vodi još jedno ispitivanje na 250 pacijenata. "Kolhicin je poput vatrogasca koji gasi vatru upale koja ponekad prati koronavirus. Upala može biti i gora od same zaraze virusom ”, rezimira talijanski istraživač.
Liječnici, pak, kažu još kako je kolhicin "vrlo star, vrlo siguran i vrlo jeftin lijek" i baš zato upozoravaju na "opasnost" od samoliječenja ljudi, ne smije ga se uzimati bez liječničkog nadzora pogotovo što je u nekim zemljama EU sjeme divljeg šafrana na popisu biljaka čija je prodaja zabranjena zbog njegove toksičnosti.
