Google ovog mjeseca puni 25 godina i nalazi se u tehnološkom okruženju koje se dramatično promijenilo otkako su ga osnivači Larry Page i Sergey Brin pokrenuli 1998. godine. Tada je Google bio samo pretraživač i prvih nekoliko mjeseci ˝stanovao˝ je u garaži Susan Wojcicki, buduće šefice YouTube-a.

Ne moramo vam pisati o tome koliko je dobro taj pretraživač radio. Prošlo je 17 godina otkako je riječ Google službeno ušla u rječnik.

Ta kompanija, sada dio veće matične grupe zvane Alphabet, od tada se diverzificirala u gotovo svaku oblast tehnologije i dominira nekima od njih do mjere koja ponekad smeta regulatorima protiv konkurencije. Upravo sada pokušava da Google zauzme poziciju u trci sa umjetnom inteligencijom, ali neki kažu da je već zaostao.

Uspjesi i promašaji

E-pošta i pametni telefoni, software i hardware, automobili bez vozača, digitalni asistenti, YouTube - Google je stvorio (i omogućio) stotine proizvoda i usluga. No, nisu svi uspjeli.

Na web stranici Killed by Google nalazi se 288 ˝penzionisanih˝ projekata, uključujući platformu za igre Stadia i jeftine VR slušalice Google Cardboard.

Pitanje je sada može li Google održati svoju sveprisutnost u svijetu umjetne inteligencije koji se brzo razvija.

Bilo je govora, uključujući i one iznutra, da je već zaostao. Na mreži je procurio dopis jednog Google inženjera u kojem je rekao da firma nema ˝tajni recept˝ umjetne inteligencije i da nije u poziciji da pobijedi u ovoj utrci.

Ovaj osjećaj dodatno je podstakla bitka botova.

Za mnoge ljude, prvi put kada su svjesno stupili u interakciju s umjetnom inteligencijom, i bili impresionirani njome, došlo je u obliku ChatGPT-a, virusnog chat bota koji je ˝eksplodirao˝ u svijetu u novembru 2022. godine.

Njegov tvorac OpenAI primio je milijarde dolara ulaganja od Microsofta, koji sada ugrađuje u svoje proizvode, uključujući pretraživač Bing i Office 365.

ChatGPT je nazvan ˝Ubica Google-a˝ zbog načina na koji može odgovoriti na pitanje u jednom potezu, umjesto da prikazuje stranice i stranice rezultata pretraživanja. Koristi građu za obradu jezika nazvanu transformator koju je zapravo izmislio Google, ali kada je Google nekoliko mjeseci kasnije nastavio sa svojim konkurentom Bardom, nije imao ni približno isti učinak.

Bard je dobio iznenađujuće oprezno lansiranje. Nije bio za mlađe od 18 godina, rekao je tehnološki gigant, a viši izvršni direktor ga je opisao kao ˝eksperiment˝.

Možda je dio njegovog opreza dijelom bio rezultat čudne situacije koja je prethodila Bardu.

Osnova chat bota je model velikog jezika ili LLM. Jedan od Googleovih originalnih LLM-ova zvao se Lamda.

Inženjer koji je radio na njemu postao je uvjeren da je i razuman. Objavio je stranice i stranice razgovora za koje je tvrdio da dokazuju njegovu tezu – da Lamda dijeli prave emocije i misli.

To je, naravno, upravo ono što je LLM obučen da radi - generira autentično ljudski tekst. Google je stalno poricao da je Lamda radio nešto više od toga, a inženjer je otpušten.

Ali to je pokrenulo naslove širom svijeta i pojačalo nervozu oko umjetne inteligencije mnogo prije nego što je debata postala aktuelna. Bili su to naslovi koje bi Google možda više volio izbjeći.

Firma sigurno nije odustala. Na konferenciji IO programera u maju, Google je najavio 25 novih proizvoda vođenih umjetnom inteligencijom. U izjavi na svojoj web stranici izjavljuje da je ˝na čelu napredovanja granica umjetne inteligencije˝. Posjeduje vodeću britansku AI firmu DeepMind, čiji AI program AlphaFold ima potencijal da pojača otkriće novih lijekova.

U avgustu je Chirag Dekate, iz analitičke firme Gartner, prisustvovao događaju Google Next koji gleda u budućnost, za koji je rekao da je sve o umjetnoj inteligenciji.

˝Google se sprema za liderstvo u ekonomiji generativne umjetne inteligencije u nastajanju˝, kaže on.

Ne otpisivati prebrzo

Analitičarka Carolina Milanesi, iz firme Creative Strategies, takođe smatra da ne bismo trebali tako brzo otpisivati Google-ovu umjetnu inteligenciju.

˝Ne prihvatam baš tvrdnje ´propustili su šanse za umjetnu inteligenciju´. Prilika za njih je u umjetnoj inteligenciji kako na strani potrošača, tako i na strani poduzeća˝, kazala je.

S njoj se slaže i Susannah Streeter, šefica odjela za novac i tržišta u investitoru Hargreaves Lansdown.

Google-ovo ne tako tajno ˝oružje˝ moglo bi biti u njegovom uspješnom poslovanju ˝u oblaku˝ (Cloud), tvrdi ona. Kompanije u Cloud-u nude pristup brojnim mrežama računara i procesorske snage koje bi bilo logistički teško za većinu kompanija da ih posjeduju.

˝Alphabet se pozicionira da bude u centru revolucije umjetne inteligencije sa svojim Google Cloud poslovanjem, s obzirom na ogromnu potražnju velikih i malih preduzeća za ažuriranjem infrastrukture i skladišta spremnih da prođu kroz ogromna generativna radna opterećenja umjetne inteligencije˝, kaže ona i dodaje:˝Možda je i dalje najmanji od tri velika provajdera u Cloud-u, iza Amazon Web Services i Microsoft Azure, ali i dalje ima veliku snagu˝.

Novinar Tim Dowling je jednom pisao o izbjegavanju Googleovih potrošačkih usluga na jednu sedmicu. Tada je i pokušaj organiziranja odlaska u kino bez Google-a opisao ˝kao kupovina pomoću svijeće˝.

Ako se samo djelić Google-ovih proizvoda umjetne inteligencije može ugraditi u naše živote na isti način, onda bi trebao biti u stanju da nastavi razvoj.