Rasmus Paludan upaljačem je dokrajčio šanse Švedske da uđe u NATO. Taj ultradesničarski političar je prošle subote spalio primjerak Kur'ana ispred turske ambasade u Stockholmu. Odgovor turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana bio je jasan: "Švedska neće imati našu podršku za ulazak u Alijansu".
U junu prošle godine turska vlada obećala je podržati proširenje NATO-a pod uslovom da nordijske zemlje zauzmu snažniji stav protiv kurdskih militanata, terorista umiješanih u pokušaj državnog udara 2016. godine. Tada je Zapad smatrao da je uspio. "Vladimir Putin želio je manje NATO-a, a sada ima više Atlantskog saveza na svojim granicama", slavio je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg.
Danas su stvari drugačije nakon onoga što se dogodilo ispred turske ambasade u Stockholmu. Ono što je Švedska dopustila temeljem prava na slobodu izražavanja za Tursku je skandal koji je ugrozio ulazak dviju novih članica, Švedske i Finske, u Savez. Barem za sada. Švedska dugoročno nije propustila priliku. Turska je postavila uslove za pristupanje u trilateralnom memorandumu i Švedska je već napravila neke korake.
Trilateralni memorandum, potpisan na samitu NATO-a u Madridu, jedan je od uslova, ali Švedska mora pokazati volju da prestane sa gostoprimstvom osobama povezanim sa Kurdistanskom radničkom strankom (PKK). Turskoj je, isto tako, potrebno povjerenje u svoje buduće partnere "ako će u bilo kojem trenutku turski vojnici ginuti braneći Švedsku".
Švedska vlada i dalje se pravda slobodom izražavanja, iako je osudila spaljivanje Kur'ana. "Želim izraziti saučešće svim muslimanima koji se osjećaju uvrijeđenima onim što se dogodilo u Stockholmu", rekao je švedski premijer Ulf Kristersson. Na isti način pozicionirao se i Jens Stoltenberg koji je ipak kazao da postupci Rasmusa Paludana, iako neprimjereni, "nisu nezakoniti".
Erdoganove snažne izjave ostavile su traga, čak je i Finska iznijela mogućnost pridruživanja Savezu bez svog nordijskog partnera. Unatoč činjenici da je zajednički pristup prva opcija, naglasio je finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto, "moramo procijeniti situaciju, ako se dogodi nešto što dugoročno sprječava Švedsku da krene naprijed. Prerano je zauzeti stav."
Švedska je u teškoj poziciji. Gotovo osam od 10 Šveđana protivi se promjeni zakona zemlje kako bi dobili odobrenje Turske, unatoč tome što je većina građana za pristupanje. Nakon što su Švedska i Finska prestale biti neutralne kada je u pitanuu agresija na Ukrajinu i zatražile da se pridruže Savezu, pstale su posebno ranjive jer je Rusija je najavila širenje vojnih snaga u pograničnom području s Finskom. Prema novom vojnom planu Moskve, vojnici i oružje bit će poslani u Kareliju a povećanje vojne prisutnosti na tom području dio je ruskog plana da do 2026. poveća broj vojnika u kopnenoj vojsci na 1,5 milion.
Prednosti koje bi mogao donijeti ulazak Švedske i Finske u Transatlantski savez nisu zanimale Rasmusa Paludana u vrijeme kada je spaljivao Kur'an ispred turske ambasade. Nije mu to biolo prvi put, prošle godine je izjavio da će započeti "turneju spaljivanja Kur'ana" kao način suprotstavljanja islamu. Prošle subote jedan od razloga za odvratni čin bilo je i ono što je smatrao ograničavanjem slobode od strane turskog predsjednika. Erdogan ne oprašta što je Švedska dopustila demonstracije koje je organizirala osoba koja je višestruki povratnik kada je u pitanju spaljivanje svete knjige islama. Paludan, iako je više puta bio zatvaran, ovoga puta neće iza rešetaka jer je protest održan u okviru zakona. Umjesto njega, Švedska će platiti simbolični čin tog desničarskog ekstremiste.
