Ulice i sokaci Betlehema polupusta su mjesta tuge i razočarenja. U kolijevci kršćanstva pandemija je spriječila masovni dolazak turista na Božić što je bio još jedan udar na ionako skoro uništenu palestinsku ekonomiju.

Niko više ne dolazi na mjesto gdje kršćanska tradicija slavi Isusovo rođenje. Betlehemski hoteli čekaju bolja vremena sjećajući se onih, ne tako davnih dana, kada su se morali pravdati gostima zašto nemaju slobodnih soba. Pokušat će preživjeti do Uskrsa nadajući se kraju pandemije.

"Prošle godine u ovo doba mogli smo uživati ​​u prisustvu desetina hiljada turista, ali ograničenja zbog virusa danas su to sve poništila. Imali smo vrlo tužan Božić", jada se Palestinac rijetkim novinarima na trgu Manger.

Nekoliko kilometara udaljen od Jeruzalema, Betlehem odavno već ne živi od poljoprivrede kao u svojim prvim danima, već od turizma. Ali Covid-19 ostavio je ogromnu pustoš u ovom sektoru, veću od bilo kakvog palestinsko-izraelskog nasilja. Pandemija je spustila roletne na izloge suvenirnica koje su prošle godine bile otvorene za više od 100.000 turista i hodočasnika tokom božićnih praznika.

Danas se bilježe samo brojke smrtnih slučajeva (više od 1.000) i zaraženih (više od 100.000) virusom od marta na teritorijima Palestinske nacionalne vlasti (PNA). Situacija je zabrinjavajuća u Nablusu i Kalkiliji, a posebno u pojasu Gaze, gdje je broj mrtvih oko 300, uključujući 200 samo u posljednjih mjesec dana. Hamas, koji vlada u toj palestinskoj enklavi, zabranio je mjuslimanima učestvovanje u proslavama Božića što je izazvalo proteste i kršćana i PNA.

U palestinskoj vladi žale zbog nediscipline svojih građana dok se mnogi od njih pitaju šta se događa s vakcinama kupljenim od Rusije. Vide kako su Izraelci započeli vakcinisanje (Pfizer vakcina) prošle subote prije nego što su ušli u svoj treći lockdown.

Misi u crkvi Santa Catalina prisustvovali su samo svećenici i kamere koje su je snimale i direktno prenosile. Koronavirus je također prekinuo tradiciju prijema palestinskog predsjednika. Upravo u ovom malom selu palestinski predsjednik Mahmud Abas poznat kao Abu Mazen susreo se s Donaldom Trumpom u maju 2017. godine, ne sluteći da će nekoliko mjeseci kasnije Trump najaviti prenos svoje ambasade u Jeruzalem, što je dovelo do prekida svih veza sa palestinskom Upravom.

Nakon toga Trump je promovirao takozvani "Posao stoljeća" koji je postao Abu Mazenova noćna mora: dogovori Izraela s Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), Bahreinom, Sudanom i Marokom prekinuli su dosadašnje načelo prema kojem arapske zemlje ne normaliziraju svoje odnose s Izraelom dok se na granicama iz '67. ne dogovore o stvaranju palestinske države.

Grozna godina za Abu Mazena započela je najavom "pro-izraelskog" američkog mirovnog plana i završila sporazumima između Izraela i četiri arapske zemlje kao i unutarnje problčeme, prije svega u odnosima Hamas-Fatah koji nisu čak uspjeli zajednički dogovoriti protivljenje tim sporazumima, Uslijedila je pandemija koja je pogodila praznu kasu PNA a onda ga je pogodila i smrt vjernog savjetnika Saeba Erekata.

Lice Netanyahuovog uspjeha, koje je postalo moguće zahvaljujući Trumpu i diplomatskim, ekonomskim i vojnim interesima arapskih zemalja, ima svoje naličje u neuspjehu Abu Mazena. Osmijeh na lice vratio mu se dolaskom Joe Bidena. Nakon  njegove pobjede Abu Mazen čekajući da Washington vrati palestinske ciljeve u središte svoje politike na Bliskom istoku. Palestinci su slavili Trumpov poraz više od Bidenove pobjede.