Ujedinjeni narodi su bili prinuđeni da smanje hranu, gotovinska plaćanja i pomoć milionima ljudi u mnogim zemljama zbog finansijske krize usljed koje su njihove donacije pale za otprilike polovicu jer akutna glad dostiže rekordne nivoe.

Carl Skau, zamjenik izvršnog direktora Svjetskog programa za hranu, rekao je na konferenciji za novinare u petak da je najmanje 38 od 86 zemalja u kojima WFP djeluje uključujući Afganistan, Siriju, Jemen i Zapadnu Afriku već doživjelo rezove ili planiraju uskoro smanjiti pomoć.

Rekao je da je operativni zahtjev WFP-a 20 milijardi dolara za isporuku pomoći svima kojima je potrebna, ali je cilj između 10 i 14 milijardi dolara, koliko je agencija dobila u posljednjih nekoliko godina.

˝I dalje ciljamo na to, ali smo samo do sada ove godine došli do otprilike polovine toga, oko pet milijardi dolara˝, rekao je Skau.

Rekao je da su humanitarne potrebe konstantno rasle 2021. i 2022. zbog pandemije Covid-19 i rata u Ukrajini i njegovih globalnih implikacija.

˝Te potrebe nastavljaju da rastu, ti pokretači su i dalje tu, ali finansiranje presušuje. Dakle, gledamo da će 2024. biti još strašnija. U toku je najveća kriza hrane i ishrane u historiji. Ove godine, za 345 miliona ljudi i dalje je vrlo neizvjesno da li će imati hranu, dok je stotine miliona ljudi u opasnosti od pogoršanja gladi˝, izjavio je Skau.

Skau je rekao da su sukobi i nesigurnost i dalje glavni pokretači akutne gladi širom svijeta, zajedno s klimatskim promjenama, nepopustljivim katastrofama, stalnom inflacijom cijena hrane i rastućim dužničkim stresom, a sve to tokom usporavanja globalne ekonomije.

WFP nastoji diverzificirati svoju bazu finansiranja, ali je također pozvao tradicionalne donatore agencije da ih ˝pojačaju i podrže u ovo vrlo teško vrijeme˝.

Na pitanje zašto finansiranje presušuje, Skau je rekao, da to treba pitati donatore.

˝Ali jasno je da budžeti za pomoć, humanitarni budžeti, kako u Evropi tako i u Sjedinjenim Državama, nisu tamo gdje su bili 2021-2022. godine˝, rekao je.

Skau je rekao da je u martu WFP bio primoran da smanji obroke sa 75 posto na 50 posto za zajednice u Afganistanu koje se suočavaju s vanrednim nivoom gladi, a u maju je bio primoran da smanji hranu za osam miliona ljudi, odnosno za 66 posto ljudi kojima je pomagao. Sada pomažu samo pet miliona ljudi.

U Siriji je 5,5 miliona ljudi koji su se oslanjali na WFP za hranu već na 50 posto obroka, rekao je Skau, a u julu je agencija smanjila sve obroke na 2,5 miliona njih.

Na palestinskim teritorijama, WFP je smanjio svoju novčanu pomoć za 20 posto u maju i junu. Smanjio je broj slučajeva za 60 posto, ili 200.000 ljudi.

U Jemenu će ogroman nedostatak u finansiranju primorati WFP da smanji pomoć za 7 miliona ljudi već u avgustu.

U zapadnoj Africi, gdje je akutna glad u porastu, rekao je Skau, većina zemalja se suočava sa opsežnim rezovima obroka, posebno sa sedam najvećih kriznih operacija WFP-a: Burkina Faso, Mali, Čad, Centralnoafrička Republika, Nigerija, Niger i Kamerun.

Smanjenje pomoći ljudima koji su samo na kriznom nivou gladi kako bi se spasili oni koji bukvalno gladuju ili su u kategoriji katastrofalne gladi, znači da će oni koji su izbačeni brzo pasti u kategoriju hitnosti i katastrofe.

˝Smanjenje obroka očigledno nije način da se ide naprijed˝, rekao je Skau i pozvao svjetske lidere da daju prioritet humanitarnom finansiranju i ulažu u dugoročna rješenja za sukobe, siromaštvo, razvoj i druge uzroke trenutne krize.