Svake godine svijet proizvede nevjerojatnih 10 milijardi kilograma otpada kahve. Većina završi na deponijama. Budući da je to otpad koji svakodnevno proizvodimo, ljudi se već stoljećima pokušavaju dosjetiti kako pronaći neku korist od njega.
Nekad takozvane praktične novine, danas Internet, puni su savjeta o tome šta uraditi s tozom. Jedni tvrde da se uz njegovu pomoć tjeraju mravi i komarci, drugi ga koriste za kompost, treći kao piling za lice. Tvrdi se da pomaže u čišćenju posuđa, da uklanja neugodne mirise iz cipela i frižidera, da smanjuje celulit, potiče rast kose itd. itd.
“Odlaganje organskog otpada predstavlja ekološki izazov jer emitira velike količine stakleničkih plinova, uključujući metan i ugljični dioksid, koji doprinose klimatskim promjenama”, objašnjava inženjer RMIT Univerziteta iz Melbourna Rajeev Roychand.
S globalnim građevinskim tržištem u procvatu, postoji sve veća potražnja za betonom, što također uzrokuje još jedan niz ekoloških izazova.
“Kontinuirano vađenje prirodnog pijeska širom svijeta – koji se obično uzima iz riječnih korita i obala – kako bi se zadovoljile brzo rastuće zahtjeve građevinske industrije, ima veliki utjecaj na okoliš”, kaže još jedan inženjer RMIT-a Jie Li.
“Postoje kritični i dugotrajni izazovi u održavanju održivih zaliha pijeska zbog ograničene prirode resursa i utjecaja eksploatacije pijeska na okoliš. Pristupom kružne ekonomije mogli bismo zadržati organski otpad izvan deponije i bolje sačuvati naše prirodne resurse poput pijeska.”
Organski proizvodi poput taloga od kahve ne mogu se dodati direktno u beton jer propuštaju hemikalije koje slabe snagu građevinskog materijala. Dakle, koristeći niske nivoe energije, tim stručnjaka zagrijao je toz kahve iznad 350°C lišivši ga time kisika.
Ovaj proces naziva se pirolizacija. Njime se razgrađuju organske molekule, što rezultira poroznim ugljenom zvanim biougalj, koji može formirati veze s cementnom matricom.
Roychand i kolege pokušali pirolizirati talog kahve i na 500°C, ali čestice biouglja nisu bile dovoljno snažne.
Istraživači upozoravaju da još moraju procijeniti dugoročnu trajnost svog cementnog proizvoda. Sada rade na testiranju učinka hibridne kahve i cementa u ciklusima zamrzavanja / odmrzavanja, upijanja vode, abrazijama i mnogim drugim stresorima.
Tim radi i na stvaranju biougljeva iz drugih izvora organskog otpada, uključujući drvo, otpad od hrane i poljoprivredni otpad.
“Naše istraživanje u ranoj je fazi, ali ova uzbudljiva otkrića nude inovativan način za znatno smanjenje količine organskog otpada koji odlazi na deponiju”, kaže inženjer RMIT-a Shannon Kilmartin-Lynch.
Njihovo istraživanje objavljeno je u časopisu Journal of Cleaner Production.
