Mir je krhak u istočnoj Ukrajini. Prekid vatre dogovoren 2015. u regiji Donbas gubi na snazi sa svakim pokretom s obje strane granice. U području visoke ratne napetosti svaki čin može eskalirati i pretvoriti se u oružani sukob između Moskve i Kijeva.

Krajem oktobra sukob na istoku zemlje između ukrajinske vojske i separatista iz Luganska izazvao je uzbunu u Kijevu. Ukrajinska vojska u Hranitnema odgovorila je dronom i bombardiranjem jedinice separatista Donbasa. Sukobi u regiji su stalni, misija Organizacije za evropsku sigurnost i suradnju (OSCE) svakodnevno bilježi brojna kršenja primirja u Donjecku i Lugansku. Misija je zabilježila vrhunac kršenja u noći s 12. na 15. novembra s 1889 kršenja primirja na obje teritorije. Napetost je u porastu, obje strane optužuju jedna drugu za pokretanje neprijateljstava.

Vladimir Putin se i na terenu i u službenoj retorici oslanja na rusku vojsku, a Ukrajinu na svoje međunarodne saveznike. Ukrajinski predsjednik Vlodimir Zelensky optužio je Rusiju za mobilizaciju oko 114.000 oružanih snaga na graničnoj crti zemlje. Satelitske slike potvrđuju rusko kretanje na granici i Moskva to ne poriče. Uz istu podršku Kijevu od posljednje tri američke administracije, državni sekretar Antony Blinken upozorio je da ako Rusija "počini agresivnija djela protiv Ukrajine, mi smo predani poduzimanju odgovarajućih mjera."

Upozorenje Bidenove administracije podiglo je uzbunu na najviši nivo od 2014., kada je Rusija anektirala Krim. Kada je ukrajina u pitanju, među saveznicima vlada jedinstvo. NATO je predstavio svoju podršku teritorijalnoj cjelovitosti, a zemlje poput Njemačke, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva također su javno pokazale svoju podršku Kijevu.

Ruske trupe se okupljaju u blizini regije Donbas, koja je pod kontrolom separatista koje podržava Kremlj. Više od 14.000 ljudi poginulo je od početka sukoba, unatoč sporazumu potpisanom u okviru tzv. Normandijskog formata između Rusije, Ukrajine, Francuska i Njemačka 2015. Prema analitičarima, Putin bi mogao ponovno pokušati da dobije ukrajinsku teritoriju.

Ruski predsjednik nikada nije skrivao težnju da ujedini obje zemlje. Putin vidi Ukrajinu kao središnji element svoje vizije velike Rusije. gazda Kremlja je u brojnim prilikama Ruse i Ukrajince nazivao jednim narodom. U podužem članku objavljenom u julu, Putin je objasnio historijske veze i svoju viziju ujedinjenja dviju zemalja. Pokidane veze dvaju naroda, prema njegovom mišljenju zbog intervencije Zapada, moraju se obnoviti, uvjeravao je. Ruski čelnik stalno govori o narodu, namjerno se udaljavajući od činjenice da se granice moraju poštivati.

U sedam godina sukoba nije pronađeno mirno rješenje za područje čiji stanovnici žive s ratom. U tih sedam godina napetosti su se pojavile na brojnim frontovima, od energetskog i političkog miješanja, do cyber ratovanja i najnovije migracijske krize. Rusija je optužena da je, zajedno s Bjelorusijom, organizirala prebacivanje hiljada stranaca na poljsku granicu. Nedavna upotreba dronova od strane ukrajinskih snaga pooštrila je govor Moskve, koja opravdava napade i raspoređivanje svojih snaga kao odgovor na provokacije Kijeva.

Čini se da svi manevri s jedne na drugu stranu tanje tanku granicu koja razdvaja napeti mir i oružani sukob.