Kineski inženjeri u četvrtak su započeli raditi na novoj superdubokoj bušotini koja će se kopati duboko u Zemljinoj kori kako bi ubrzali svoju potragu za prirodnim resursima skrivenima hiljadama metara pod zemljom.

Rupa će na kraju doseći dubinu od 10.520 metara, a kopa se u Sichuanskom bazenu na jugozapadu Kine, prenosi CNN. Regija je glavno područje za proizvodnju plina i inženjeri očekuju da će tamo pronaći rezerve prirodnog plina, navodi se u saopćenju.

Najava je stigla samo nekoliko sedmica nakon što je Kina počela bušiti još jednu duboku bušotinu koja bi se trebala protezati još dublje u Zemlju s planiranom dubinom od 11.100 metara. Taj se projekt nalazi u Tarimskom bazenu u kineskoj sjeverozapadnoj autonomnoj regiji Xinjiang.

Ako bude dovršena, bila bi među dvije najdublje bušotine koje je napravio čovjek na svijetu. Međutim, ne bi bila najdublja.

Taj rekord trenutno pripada sada nepostojećoj superdubokoj bušotini Kola u sjeverozapadnoj Rusiji, naučnom projektu bušenja iz sovjetske ere za koji je bilo potrebno 20 godina da se dovrši i dosegne 12.262 metra.

Ove ultraduboke rupe protežu se više od Mount Everesta mjereno od vrha do dna, što je oko 8.800 metara.

S jedne strane, ljudi su stigli do Mjeseca, ali kada je riječ o istraživanju zemlje duboko pod našim nogama, tek smo zagrebali površinu našeg planeta.

Duboko bušenje omogućuje naučnicima da saznaju više o tome kako je Zemlja nastala s korom koja djeluje kao geološka vremenska linija nastanka svijeta.

Postoje i snažni komercijalni podsticaji, iskorištavanje potencijalno unosnih energetskih rezervi zakopanih duboko ispod.

Obje firme uključene u kineske bušotine veliki su naftni konglomerati u državnom vlasništvu.

Najnovijim projektom u Sichuan Basinu upravlja PetroChina Southwest Oil and Gasfield Co, podružnica China National Petroleum Corporation, jedne od najvećih energetskih kompanija u državnom vlasništvu u Kini, navodi Xinhua.

Opisujući to kao potez od ˝velikog značaja˝, državna novinska kuća rekla je da je cilj istraživanja duboko zakopanih resursa dok se ˝podstiče napredak temeljne tehnologije i sposobnosti opreme kineskog naftnog i plinskog inženjeringa˝.

Chen Lili, zamjenik glavnog inženjera PetroChina Southwest Oil, rekao je državnoj novinskoj kući da očekuju niz ˝izazova svjetske klase˝ koje će morati prevladati tokom procesa bušenja.

Prethodno otkrivajući projekt Xinjiang, Xinhua ga je nazvala ˝teleskopom˝ u najdublji kraj svijeta, sa svojim dizajnom od 2000 tona koji ima zadatak prodrijeti u više od 10 kontinentalnih slojeva.

Kina, druga najveća svjetska privreda i najveći svjetski emiter ugljika, ima ogromne potrebe za energijom. Kineski vođa Xi Jinping proglasio je buduću energetsku sigurnost prioritetom nacionalne sigurnosti.

Kina je postala globalni lider u obnovljivoj energiji i na putu je da udvostruči svoje kapacitete energije vjetra i sunca i postigne svoje ciljeve čiste energije za 2030. pet godina ranije. Ali, također je i najveći svjetski proizvođač onečišćenja planeta koje zagrijava planet i pojačava proizvodnju ugljena.

Sjedinjene Američke Države su drugi najveći svjetski emiter ugljika.