Godine 1970. U Evropi su objavljeni dijelovi iz 'Sjećanja' Nikite Hruščova. U njima je bivši čelnik SSSR-a tvrdio da su atomske bombe koje su Sovjeti proizveli pedesetih godina prošlog stoljeća bile pedeset puta jače od onih koje su Sjedinjene Države bacile na Hirošimu i Nagasaki. Jedan od glavnih odgovornih za to oružje koje je ugrozilo svjetski poredak je Grigorij Klinišov, ruski naučnik koji je ove srijede pronađen mrtav u svom stanu u Moskvi u 92. godini života.
Kao i obično u Rusiji predsjednika Vladimira Putina, posebno u slučaju političkih i kulturnih ličnosti koje su kritične prema njegovoj vladi, smrt je okvalifikovana kao samoubistvo. Prema službenoj verziji, naučnik – svojedobno odlikovan Ordenom Lenjina, najvišim odlikovanjem SSSR-a – objesio se u svom stanu. Policija je izjavila da je pronašla rukom pisanu bilješku u kojoj je Klinišov objasnio razloge zbog kojih bi sebi oduzeo život, ali to nije objavljeno.
Opozicija je optužila režim da stoji iza ove smrti u čudnim okolnostima, koja dolazi u vrijeme obilježeno ruskim nuklearnim prijetnjama Ukrajini. Korištenje atomskog oružja postalo je udarna vijest kojom Putin barata kako bi uslovio podršku zemalja NATO-a ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom. Ova prijetnja i isporuka taktičkog nuklearnog oružja od strane Kremlja Bjelorusiji, njenom savezniku, postali su predmetom Klinišovljevih kritika u posljednje vrijeme.
Ruski naučnik bio je jedan od glavnih odgovornih za nuklearni razvoj Sovjetskog Saveza 1960-ih. SSSR je pokrenuo program s ciljem balansiranja svojih snaga s snagama Sjedinjenih Država, nakon što je su SAD pokazale moć bacanjem atomskih bombi na Hirošimu i Nagasaki u augustu 1945. Naprava koju je stvorio Klinishov, poznata kao RDS-37 bomba, uspješno je detonirana 22. novembra 1955. na poligonu Semipalatinsk u Sibiru. Bila je to eksplozija koja je zauvijek promijenila historiju Hladnog rata.
Učinkovitost bombe, kvantificirane na 1,6 megatona, smanjena je u laboratoriji kako bi se smanjio rizik za lokalno stanovništvo tokom testa. Unatoč tome, eksplozija je izazvala neočekivanu kolateralnu štetu, jer je udarni val koji je generirala bio osam puta jači od udarnog vala artefakta iste veličine lansiranog u normalnim uslovima. Dvije osobe su poginule, a svi veći gradovi u radijusu od 50 milja su sravnjeni s zemljom.
Unatoč njegovoj važnosti, Klinishovljevo ime nije bilo toliko poznato kao ime Andreja Saharova, njegovog mentora, koji je 1975. dobio Nobelovu nagradu za mir za svoj aktivizam u korist ljudskih prava i demokratskih sloboda. Ipak, mnogi ga smatraju idejnim tvorcem sovjetske atomske bombe na kojoj je radio Klinišov. Obojica su se, međutim, odrekla svojih nuklearnih postignuća i postali važni kritičari najprije SSSR-a, a kasnije i ruskog režima.
