Ministar odbrane Republike Turske Hulusi Akar boravio je u dvodnevnoj posjeti Bosni i Hercegovini. Tokom posjete sastao se s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefikom Džaferovićem, Željkom Komšićem i Miloradom Dodikom, zatim s ministrom odbrane Bosne i Hercegovine Sifetom Podžićem, načelnikom Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH Senadom Mašovićem, zamjenikom predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednikom Stranke demokratske akcije (SDA) Bakirom Izetbegovićem, te održao konferenciju na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (IUS). Ministar Akar je na samom početku svoje posjete obišao mezar prvog predsjednika Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića, a osim toga, posjetio je i “Maarif” školu u Sarajevu, turske vojnike u bazi u Butmiru, kao i LOT kuću Turske vojne misije u Zenici.

“Turska pridaje veliki značaj miru i stabilnosti u Bosni i Hercegovini. Iskreno podržavamo put BiH ka integracijama u Evropsku uniju i NATO. Želim da kažem i da je Turska spremna na svaki vid saradnje s Bosnom i Hercegovine i kada se radi o sektoru odbrambene namjenske industrije. Uvijek smo spremni da razmotrimo bilo koji vaš zahtjev i pomognemo u svakom pogledu i na svaki način, uključujući i posredovanje, ukoliko se to od nas zatraži”, izjavio je ministar Akar tokom sastanka u zgradi Ministarstva odbrane BiH.

Nakon sastanka, u obraćanju je ministar Podžić istakao da se u Turskoj školuje 89 pripadnika Oružanih snaga BiH, te da je to najveći kontingent u inostranstvu. Također, naglasio je i da postoji vrijedan sporazum o nabavci sredstava iz namjenske proizvodnje Turske, a koji će se ubrzo početi i preuzimati za Oružane snage BiH.

Tokom konferencije na IUS-u ministar Akar je naglasio da je Turska svjesna strateške važnosti Bosne i Hercegovine na Balkanu, i to i iz ličnog iskustva jer je i sam služio kao komandant pri turskim snagama u BiH. “Svjedočimo krizi s političkom blokadom u BiH. Ta situacija mora biti okončana što prije. Izjave koje pozivaju na urušavanje Oružanih snaga BiH, kao i separatističke izjave moraju prestati. Balkan generalno i Bosna i Hercegovina imaju posebno mjesto u našim srcima i mislima, a Turska posebnu pažnju posvećuje miru i stabilnosti prijateljskih i bratskih zemalja. Turska će sve uraditi da podrži BiH”, rekao je Akar tokom obraćanja na IUS-u, dodajući da treba dobro poznavati prošlost da bi se gradila budućnost na ispravnim temeljima.

Dok je trajala posjeta Sarajevu ministra Akara, ministar vanjskih poslova Republike Turske Mevlut Çavuşoğlu na konferenciji za novinare u Turskoj naglasio je da Turska neće dozvoliti da se regija Balkana vrati u devedesete godine prošlog stoljeće. Kako prenosi agencija Anadolija, Çavuşoğlu je poručio da će Turska nastaviti razgovore sa svima, kao i svoju konstruktivnu ulogu u smirivanju tenzija.

Polovinom prošlog mjeseca turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan primio je predstavnike bošnjačkih udruženja i organizacija u Turskoj, a povodom političke krize u Bosni i Hercegovini. Tada je i sam predsjednik Erdoğan poručio da Turska neće dozvoliti da BiH doživi patnju iz devedesetih godina. “Nastavit ćemo s našim naporima dok ne nađemo rješenje. Ne moram ni da govorim da nećemo oklijevati da zauzmemo odlučniji stav kada to bude potrebno”, poručio je tada Erdoğan, dodajući da Turska više nije ista kao što je bila devedesetih. Erdoğan je prošlog mjeseca još ugostio i predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, kao i člana predsjedništva BiH Milorada Dodika, a sve u cilju rješavanja političke krize.

Tokom posjete ministra Akara zanimljivo je i to da Dodik ovaj put tursku delegaciju nije dočekao s “rukama u džepovima”, kao što je bio slučaj s britanskom delegacijom. To također govori i o konstruktivnoj ulozi Turske kao i značaju koji uživa i u Srbiji i u manjem bh. entitetu.

Međutim, pored silnih huškačkih izjava koje dolaze od srpskih predstavnika, pojedinim “Bosancima”, poput kantonalnog režisera Dine Mustafića, smeta izjava Bakira Izetbegovića u kojoj kaže da se “islamski svijet još nije digao, ali da će, ako zatreba, i oni biti uz nas”. U Izetbegovićevoj izjavi Mustafić uzima samo jedan dio očito s namjerom vađenja iz konteksta, ne spominjući da Izetbegović u istoj rečenici govori da se “vide reakcije Njemačke, Holandije, Velike Britanije, Amerike”...

Mustafić i srodni “mustafići” delegiraju ove teme, očito ciljajući upravo na one strahove koje uporno nameću hrvatski i srpski separatisti kada pokušavaju konstruirati neku “islamsku prijetnju” iz Bosne i Hercegovine od koje će oni navodno zaštititi Evropu, zatim i nebuloze da je BiH “bazni kamp za mudžahedine” koji su “teroristička prijetnja Evropi”. I Turska je dio islamskog svijeta. I to snažan dio. Kao ekonomska sila, Turska je danas jedna od zemalja koje se najviše zalažu za rješenje političke krize u našoj državi. Šta je loše u tome što se demokratska Turska zalaže za rješenje bosanskohercegovačke krize i spuštanje tenzija?

“Mustafići” riječ islamski poistovjećuju s terorizmom, ISIL-om i svim onim pejorativnim etiketama kojima se islam pokušava oslikati u islamofobičnim i ksenofobnim društvima. Umjesto da i u islamskom svijetu vidimo i tražimo prijatelje, isto kao što to radimo u “zapadnom svijetu”, “mustafići” bi očito da stvaramo neprijatelje i predstavljamo ih kao takve.

Bosna i Hercegovina je država, može se reći da je to sretna okolnost, koja prijatelje ima i na Istoku i na Zapadu. I kao takvoj, u zadnjoj agresiji pomoć je stizala i s Istoka i sa Zapada, što je u konačnici bila ona ravnoteža koja je pomogla da Bosna i Hercegovina opstane. Itekako je danas poznata pomoć koja je tokom agresije stizala i s Istoka. Zašto danas zatvoriti vrata prijatelja koji dolaze iz muslimanskih zemalja? Samo zato što neko kao što je Dino Mustafić u islamu vidi samo terorizam ne treba i ne smije biti razlog da od prijatelja na Istoku napravimo neprijatelje.

I Bakir Izetbegović je apsolutno upravu. Islamski svijet se još nije digao, što ne znači da neće ukoliko bude potrebe za tim. Na kraju, i predsjednik Erdoğan je kazao da “neće oklijevati da zauzmu odlučniji stav kada bude trebalo”.