Predsjednik Tunisa Kais Saied odbacio je u ponedjeljak finansijsku podršku koju je EU najavila toj zemlji u septembru, dijelom kao pomoć u borbi protiv ilegalnih migracija, ocijenivši da je u suprotnosti s dogovorom potpisanim prije tri mjeseca.

Saiedov potez mogao bi potkopati "strateško partnerstvo" iz jula koje uključuje mjere za borbu protiv trgovaca ljudima i za pooštravanje kontrole na granicama, a uslijed naglog porasta broja brodova koji idu prema Evropi iz te sjevernoafričke države, piše Reuters.

Naime, Evropska komisija prošlog je mjeseca objavila da će Tunisu isplatiti 127 miliona eura pomoći u sklopu sporazuma o borbi protiv ilegalnih imigracija iz Afrike u Evropu.

"Tunis odbija ono što je EU najavila, ne zbog malog iznosa (...) već zato što je prijedlog u suprotnosti s memorandumom o razumijevanju potpisanim u julu", rekao je Saied.

Dogovor je, podsjeća Reuters, uključivao pomoć Tunisu od milijardu eura, koja bi, osim za suočavanje s migracijskom krizom, poslužila i kao "injekcija" za privredu i državne finansije.

Međutim, manji iznos koji je Komisija objavila prije desetak dana izazvao je frustraciju kod tuniških vlasti koje se bore za poboljšanje stanja u javnim finansijama, a i potaknuo je strah među agencijama za kreditni rejting da bi tamošnja vlada u nadolazećim mjesecima mogla propustiti platiti inozemne dugove.

Spor između dviju strana, navodi Reuters, koincidirao je s dolaskom rekordnog broja migranata iz Tunisa i sjeverne Afrike na talijanski otok Lampedusu.

Tunis je tako prošle sedmice odgodio posjet izaslanstva Evropske komisije kako bi razgovarali o detaljima sporazuma o migracijama. Također, prošlog je mjeseca zabranio ulazak pet članova vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta na sastanke o političkoj situaciji u Tunisu, rekavši da neće dopustiti miješanje u unutarnje stvari zemlje.

Neke evropske zemlje, uključujući Njemačku, protive se julskom sporazumu, tvrdeći da se ne bavi političkom situacijom i pitanjima ljudskih prava nakon što je Saied preuzeo vlast, zatvorio tuniški parlament i počeo vladati dekretom, što tamošnja opozicija karakterizira kao državni udar.