"Trideset godina Islamske vjeronauke u odgojno-obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine: iskustva, izazovi i perspektive" naziv je naučne konferencija koja danas okupila bh. i međunarodne zvaničnike, istraživače, edukatore, stručnjake, nastavnike vjeronauke i druge sudionike da zajedno rasprave o iskustvima vjeronaučnog obrazovanja, te izazovima i perspektivama.
Cilj konferencije, koja se održava na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu, je sagledati, istražiti ulogu i značaj vjerskog obrazovanja u javnom odgojno-obrazovnom sistemu s obzirom na njen sadašnji i budući moralno odgojni i obrazovni potencijal.
Dekan FIN-a UNSA Zuhdija Hasanović smatra da ponovno vraćanje vjeronauke u obrazovni sistem BiH je izuzetno značajan projekt za religijske zajednice, jer, kako je rekao, vjeronauka omogućava upoznavanje učenika s uzvišenim vrijednostima - duhovnim i moralnim.
"To daje pretpostavku da se djeca, učenici, razvijaju na najbolji mogući način u integralnu ličnost. Razumijemo i otpore i nerazumijevanja koja su bila usmjerena na uvođenje, odnosno vraćanje vjeronauke u obrazovni sistem BiH. Ali nakon trideset godina prisutnost vjeronauke u osnovnim i srednjim školama, pokazao se pozitivan efekt", kazao je Hasanović.
Bez obzira na sve probleme u kojima živi bh. društvo, dodao je, vjeronauka daje mogućnost, daje novi pogled na vrijednosti koje u svakodnevnom životu se vrlo često zaboravljaju.
"Kroz udžbenike i kvalitetne nastavnike, promiču se vrijednosti koje nedostaju našem bh. društvo, moral i duhovnost", naglasio je on.
Ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo Naida Hota-Muminović podsjetila je na činjenicu da je BiH opredijeljena da bude član Evropske unije, te na tom putu mora ispuniti niz uslova, a jedan od uslova je i reforma obrazovanja, odnosno, usklađivanje s evropskim standardima.
Dakle, kazala je ona, obrazovne vlasti u BiH su se opredijelile za "društvo znanja, humanosti i vrednota", te prepoznala značaj obrazovanja u integraciji u EU.
"Predmet Islamska vjeronauka, uz druge konfesionalne vjeronauke, katoličku, pravoslavnu, jevrejsku, na prostoru BiH, integriran je u opće odgojno-obrazovne ciljeve demokratske škole. Svojim sadržajima predstavlja dio odgojno-obrazovnog sistema BiH i svrha predmeta je da komplementarnim djelovanjem s drugim školskim predmetima promovira cjelovit i sistematičan odgoj čovjeka na načelima korelacijsko-integrativnog učenja", naglasila je Muminović.
Pored svih osporavanja vjeronauke u vaspitno-obrazovnim sistemima u BiH, profesor na Fakultetu "Sveti Vasilije Ostroški" u Foči, Vladimir Stupar, je kazao da je vjeronauka ne samo opstala već će njeni pravi plodovi biti zalog dobra u budućnosti.
"Ne možemo graditi budućnost na zdravim osnovama ako u dječije srce ne posadimo dobro sjeme vjere i ljubavi i sjećanja da će konačni sud nad ovim svijetom dati Božija pravda i ljubav", rekao je Stupar.
Voditelj Odjela za islamsku vjeronauku u Upravi za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u BiH Nezir Halilović tvrdi da je trideset godina uvođenja vjeronauke u obrazovni sistem BiH polučilo je dobre rezultate, s jako pozitivnim iskustvima.
"S aspekta islamskog vjeronauka, projekt je doživio snažnu ekspanziju, a to potvrđuje i činjenica da danas ima više doktora nauka u nastavi", naglasio je Halilović.
Dvodnevna konferencija se organizira i povodom osnivanja Studijskog programa islamske vjeronauke i religijske pedagogije na FIN-u UNSA, a radovi s konferencijskog izlaganja bit će objavljeni u Zborniku radova.
