Prvi udar angloameričkih aviona na Sarajevo dogodio se 25. novembra 1943. godine. U iznenadnom i brzom napadu ispuštene su četiri bombe koje su pale i eksplodirale na području Terezije i Urijan Dedine ulice. S obzirom na njenu neposrednu blizinu, vrlo je vjerovatno da je meta prelijetanja bila obližnja električna centrala na Skenderiji. Iako bombe nisu direktno pogodile nijedan objekt, svojom eksplozijom su izazvale lakša oštećenja na privatnim kućama. Ovaj napad bez žrtava, s manjom materijalnom štetom, bio je samo uvod u težak napad koji će uslijediti nekoliko dana kasnije.

Zbog izmaglice koja je prekrila ciljeve samo je jedan avion B-25 Mitchell iz sastava 321. bombarderske grupe, 57. winga srednjih bombardera USAAF bacio 4 bombe na prostor između ulica Urijan-dedine i Terazije.

Četiri dana kasnije, dok su u Jajcu delegati iz cijele zemlje spremali zasjedanje AVNOJ-a, Sarajlije su preživljavale pravu dramu.

Dana 29. novembra, dok se grad nalazio u magli, a vedro vrijeme bilo iznad Trebevića, oko 11 sati se na nebu pojavilo 27 angloameričkih aviona, raspoređenih u tri jata po 9 dvomotornih aviona tipa “Douglas-Boston”. Leteći na visini 2.500–3.000 metara ravnom linijom u pravcu zapad – istok lijevom stranom Miljacke, a suprotnim pravcem pri povratku desnom obalom, avioni su prema procjenama lokalne Narodne zaštite bacili oko 130 bombi. Iskustva iz vježbi za uzbunu koje su obavljane prethodne godine nisu bila od velike koristi Sarajlijama.

Dana 29. novembra 1943. godine, 321. grupa je ponovo poletila na Sarajevo, kaže ekspert za deminiranje i odlilan poznavatelj ove tematike, Sead Vrana. U narativnom izvještaju sa 162. misije ove grupe piše da su 32 bombardera krenula  na Sarajevo a da je grad bombardiralo njih 27.

U izvještaju Narodne zaštite stoji da su napad izvršile tri grupe po devet aviona, koji su izbacili 130 bombi od kojih je na zemlji nađeno 97 kratera i da je moguće da su neki krateri zatrpani eksplozijama drugih bombi. Bombe su pale na tadašnje ulice Trebevićka, Travnička, Cicin han, Gornji Soukbunar, Mjedenica, Balibegovica, Bistrik, Turbe, Medrese, Pirin Brijeg, Sagrdžije (fotografija ispod), Kaukčije Abdulah-efendije, Toromanova, Kečina, Ćemrlina, Hrgića.

U izvještaju Trećeg zbornog područja, dodaje Vrana, od 2. decembra 1943. o ovom napadu je navedeno: “U Sarajevu su srušili i oštetili oko 60 zgrada a izključivo građanskom pučanstvu u pretežno muslimanskim četvrtima nanieli težke žrtve. Točan broj žrtava još se ne zna, ali se kreće oko 300 u mrtvim i teže ranjenim. Bombardovanje Sarajeva izvršeno je pri slaboj vidljivosti i magli, a izgleda da su bombe bile namienjene željezničkoj pruzi za Višegrad, postaji Bistrik, zgradi ovog zapovjedništva i zgradi “Konak” gdje je smještena njemačka divizija. (...) Prilikom napadaja zrakoplova na Sarajevo 29. XI. manji zastoj kod postaje Bistrik — Sarajevo radi zasipanja.”

U izvještaju Ministarstva oružanih snaga stoji da je u ovom bombardovanju poginulo 98 osoba, a ranjeno 144, te da je 168 kuća srušeno, dok izvještaj Župskog nadzorništva rizničke straže daje broj od 127 poginulih i 198 ranjenih, te 90 porušenih kuća.