Pet godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma tadašnja američka državna sekretarka Madeleine Albright hvalila je Milorada Dodika. Za njega je rekla da je „dašak svježeg zraka na Balkanu“, ali dva desetljeća kasnije, čelnik Republike srpske, svoj je politički program preusmjerio s Washingtona ka Moskvi.
Dok su drugi političari u okruženju, poput Viktora Orbana u Mađarskoj, Aleksandra Vučića u tradicionalno proruskoj Srbiji ili Dragana Čovića među bosanskim Hrvatima, pokazali određenu ambivalentnost oko toga kakav stav zauzeti prema Rusiji nakon velike razmjera invazije na Ukrajinu, Milorad Dodik je čvrsto predan savezu s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom, upozoravaju ovih dana analitičari i kolumnisti ključnih evropskih medija.
Podsjećaju da su 23. maja ove godine Dodik i Putin imali sastanak u Moskvi, na kojem je objavljeno da su Republika srpska i Rusija u prethodnoj godini povećale privrednu razmjenu za 57 posto. Taj bosanskohercegovački entitet dobija plin iz Rusije preko Bugarske, iako Sofija nije spojena na mrežu jer odbija plaćati u rubljama. Na istom sastanku Putin je Dodika odlikovao Ordenom Aleksandra Nevskog za „veliki doprinos razvoju saradnje Rusije i BiH i jačanju partnerstva s Republikom srpskom“.
Posljednje dvije godine taj entitet doživljava ekonomske poteškoće, šuška se o bankrotu, iako je zahvaljujući pomoći Mađarske i međunarodnih tržišta uspio stabilizirati dug. Republika srpska sve više traži podršku Kine, koja je veoma prisutna u bilansima javnog duga zemalja regiona.
Zahvaljujući Dodiku, institucionalna kriza najteža je od kraja Agresije iako je BiH, samo zbog ruske invazije na Ukrajinu, stekla status kandidata za članstvo u EU. Njegova vlast pokušava dokinuti mandat trojice međunarodnih sudija ustavnog suda BiH i na svaki način potkopati autoritet Sarajeva kako glavnog grada kako bi spriječila svaki oblik državne kohezije koji ugrožava autonomiju Republike srpske.
Podsjetimo, prije godinu dana Narodna skupština Republike srpske jednostrano je usvojila Zakon o agenciji za lijekove, što je državna nadležnost, raspisivao je referendume, pokušavao ozvaničiti 9. januar kao nekakav Dan državnosti. Svaki od tih pokušaja stvara stanje stalne političke napetosti i potiče slične težnje među bosanskim Hrvatima.
Sve su glasniji glasovi koji traže uvođenje sankcija Dodiku. Među zemljama Kvinte, SAD, Francuskom, Njemačkom, Ujedinjenim Kraljevstvom i Italijom, kao i u samoj EU postoji neslaganje oko toga kako djelovati. Putin može instrumentalizirati mobilizaciju srpskog nacionalizma koji potiče Dodik bez ikakvog političkog ili vojnog napora. Cilj je biti u stanju destabilizirati, odmaknuti zemlju od EU-a i NATO-a i imati kartu za pregovore na drugim frontama u postsovjetskom prostoru, poput Ukrajine.
