Kud Milan Tegeltija okom, odnosno, “tvitom”, tu lokalne entitetske vlasti skokom, odnosno saslušanjem imama. Nakon što je Tegeltija, savjetnik Milorada Dodika, koji je na tu dužnost došao “potkovan” direktno iz fotelje predsjednika VSTV-a, serijom tvitova podsjetio na novu strategiju političkog rukovodstva entiteta Republika srpska, na retweet su se odlučili iz Skupštine Grada Prijedora pa su zakazali posebnu sjednicu kako bi raspravljali o hutbi kozaračkog imama Amira ef. Mahića.

“B. Izetbegović je godinama ucjenjivao zapad pričom da jedino ukoliko je on i SDA vlast, islamski faktor u BIH se može kontrolisati. Ponašanje Imama, nekih bošnjačkih intelektualaca i novinara u zadnje vrijeme je upravo demonstracija te prijetnje u svrhu ostanka na vlasti”, jedan je od recentnih statusa Milana Tegeltije, koji nastavlja u istom tonu: “U BIH, RS i FBIH bi se trebao osnovati centar za prevenciju i suzbijanje islamskog radikalizma. Država sa takvim kapacitetom radikalizacije na to mora imati sistemski odgovor. Samo sistemskim pristupom i prevencijom može se spriječiti da to ode do tačke poslije koje nema povratka.”

Sistemski odgovor je, zasada, izgleda progon imama i pozivi na saslušanje bošnjačkim vjerskim prvacima koji govore ono što se ne uklapa u novi entitetski narativ koji zabranjuje svako podsjećanje na Agresiju i Genocid i one koji su ga počinili. Imamima se zabranjuje čak i da komentiraju događaje iz historije Pravoslavne crkve  što je uradio ef. Mahić osumnjičen za krivično djelo “javno izazivanje i poticanje nasilja i mržnje” zato što je, kako to tumače prijedorske vlasti, na hutbi govorio o vrijednostima i učenju pravoslavlja te problematizirao zloupotrebu svetosavskog učenja, odnosno praksu koja odudara od duha pravoslavlja.

Na istoj je hutbi također kritikovao i muslimane i njihovu praksu koja odudara od duha islama pa je sve to skupa rezultiralo posebnom sjednicom prijedorske Skupštine  sa samo jednom tačkom dnevnog reda, koja se sastoji od  “zauzimanja stavova, donošenja zaključaka povodom izjava glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice u Kozarcu Amira Mahmića”.

O “govoru mržnje” će, dakle, raspravljati u skupštini grada u kojem su srpske vlasti nasilno preuzele sve lokalne institucije i pobile najmanje 3.200 Bošnjaka i Hrvata, ali i Albance, Rome, Čehe, Pakistance, Ukrajince... Grada u čijoj se okolini nalazi masovna grobnica Tomašica, logori smrti Omarska, Keraterm i Trnopolje.

Grada u čijoj se okolici nalazi etnički očišćeno Mataruško Brdo, na kojem je i selo Briševo, gdje je u pet dana jula 1992. godine ubijeno 1.800 muškaraca, žena i djece, a ostatak deportiran u logore smrti. O 102 ubijene djece gradska skupština se nikada nije očitovala niti će kao niti o najmanje 500 Prijedorčana koji se još uvijek vode kao nestali.

Njima je problem hutba kozaračkog imama i stav bihaćkog teologa koje danas Tegeltija naziva bošnjačkim radikalima itekako svjestan da je ono što se dešavalo u Prijedoru Muharem ef. Štulanović nazvao jedinim pravim nazivom. To je, ljudi, genocid.