Evo četiri načina na koja se svijet promijenio u 10 dana otkako se rat vratio u Evropu.

Promjenjivi svjetski poredak

Invazija Ukrajine nije otvorila novu eru politike velike moći. Bio je to nasilni uskličnik koji je potvrdio jednu od najznačajnijih promjena u geopolitičkom svjetskom poretku od 11. septembra.
U narednim godinama, globalni terorizam bio je oduzeo mnogo pažnje zapadnih lidera. Al Kaida i ISIS bili su neprijatelji kojima se trebalo suprotstaviti. Kremlj se više nije smatrao istom prijetnjom kao nekada, toliko da je predsjednik Barack Obama 2012. godine ismijao tadašnjeg predsjedničkog kandidata Mitta Romneya jer je Rusiju nazvao geopolitičkim neprijateljem broj jedan Sjedinjenih Američkih Država.

U to vrijeme Putin je već pokazao da želi promijeniti poredak nakon Hladnog rata.

Bivši obavještajni službenik KGB-a preuzeo je dužnost 2000. godine obećavajući da će vratiti bivšu slavu Rusije, ponekad i vojnom silom. Kao premijer pokrenuo je 1999. godine ofanzivu u ruskoj republici Čečeniji protiv separatističkih gerilaca. Kremlj je 2008. godine izvršio invaziju na Gruziju i priznao dvije otcijepljene republike u toj zemlji, koja se u to vrijeme približavala Evropi.

Kasnije, Putinova podrška sirijskom predsjedniku Bašaru al-Asadu, navodno kao savezniku u ratu protiv terorizma, nije donijela nikakvu uslugu zapadnim demokratijama, ne samo zbog vjerodostojnih izvještaja o odluci sirijskog diktatora da napadne vlastiti narod s hemijskim oružje. Putinova odluka da pripoji Krim 2014. godina i da podrži separatiste u istočnoj Ukrajini dovela je do sankcija i oštro je osuđena. Isto tako bili su oduđeni i navodni pokušaji Rusije da ubije svoje neprijatelje na stranom tlu.

Ali Putin je ostao važan igrač i partner, iako neugodan, za lidere od Vašingtona do Varšave tokom 2010-ih. Rusija je bila važan faktor u borbi protiv ISIS-a; glavni evropski snabdjevač energijom; i pomogao je u pregovorima o velikim diplomatskim paktovima kao što je iranski nuklearni sporazum iz 2015. godine.

Prošlosedmična invazija to je možda okončala. Nakon četvrt vijeka u kojem se zapadni svijet bavi Putinom, on je možda konačno prešao okvir i postao prijetnja.

Kao odgovor na to, zapadni svijet udario je Rusiju sankcijama bez presedana koje su osakatile njene finansijske institucije, dovele njenu ekonomiju i rublju u zastoj, pa čak i lično ciljale na Putina i neke iz njegovog najužeg kruga.

"Putin je sada izolovan od svijeta više nego što je ikada bio", rekao je američki predsjednik Joe Biden u utorak u svom obraćanju o stanju Unije.

Ujedinjenija Evropa

Ruska invazija podstakla je i Evropsku uniju da donese odluke koje bi bile nezamislive prije nekoliko sedmica.

Iako je blok godinama bio jedan od najmoćnijih svjetskih ekonomskih igrača, nije uspio da tu snagu pretvori u ekvivalentnu geopolitičku moć. Evropska unije je historijski bila podijeljena oko toga koliko bi Brisel trebao imati centralnu kontrolu nad vanjskom politikom. Ovo je stajalo na putu visokim globalnim ambicijama EU, jer su prijedlozi politika bili razvodnjeni u pregovorima ili je jednostavno stavljen veto.

Razmišljanje Evrope o odbrani, sigurnosti i vanjskim poslovima evoluiralo je svjetlosnim godinama za nekoliko dana. Sada se budi iz višedecenijskog sna da će stabilnost koju pruža međusobno povezani svijet spriječiti izbijanje rata i da će, ako se dogodi najgore, Amerika to riješiti.

Šok povratka rata u Evropu ujedinio je 27 zemalja članica Evropske unije. Blok sada koristi svoju ekonomsku moć u geopolitičke svrhe, ciljajući na Rusiju najjačim paketom sankcija koje je ikada uveo.

Blok je, prvi put ikad, osigurao finansijska sredstva za kupovinu oružja za Ukrajinu. Njemačka, koja je decenijama bila nesklona militariziranom pristupu vanjskoj politici, sada učestvuje u naoružavanju Ukrajine i povećava vlastitu vojnu potrošnju kao odgovor na invaziju.

"Kriza u Ukrajini razbila je iluziju da sigurnost i stabilnost u Evropi dolaze besplatno", rekao je jedan visoki evropski diplomata za CNN ove sedmice.

"Kada nije bilo stvarne prijetnje, geopolitika se činila udaljenom. Sada je rat na našoj granici. Sada znamo da moramo platiti i djelovati zajedno."

Milion ljudi u pokretu

Milion ljudi pobjeglo je iz svojih domova u prvih sedam dana otkako je Rusija napala Ukrajinu, to je jedna od najbržih i najvećih migracija čovječanstva u posljednje vrijeme. Da to stavimo u kontekst, trebalo je tri mjeseca da milion izbjeglica napusti Siriju 2013. godine kada je broj odlazaka bio najveći.

Ako se borbe nastave, kako je rekao jedan francuski izvor blizak predsjedniku Emmanuelu Macronu, najgore tek dolazi i Evropa bi se mogla suočiti s izbjegličkom krizom bez presedana.

"Radio sam u hitnim slučajevima izbjeglica skoro 40 godina i rijetko sam vidio egzodus tako brz kao ovaj", rekao je Filippo Grandi, visoki komesar UN-a za izbjeglice.

Također je bilo više izvještaja o rasizmu protiv obojenih ljudi i neukrajinaca na granici.

Budućnost izbjeglica ostaje nejasna. Ako Rusija sruši demokratski izabranu ukrajinsku vladu, hoće li se ti ljudi htjeti vratiti kući? A šta ako nakon borbi više nemaju domove u koje bi se mogli vratiti?

Hrana i gorivo

Cijene plina u Sjedinjenim Državama ostvarile su najveći porast nakon uragana Katrina 2005. godine. Stručnjaci su zabrinuti da bi cijene hrane mogle još skočiti nakon što su već naglo porasle prošle godine. A Moody's upozorava da bi globalni lanci nabavke, koji su već bili pogođeni pandemijom Covid-19, mogli biti dodatno bačeni u haos. Dionice širom svijeta pale su u petak, a Evropa je pretrpjela posebno teške poraze.

Borbe u Ukrajini imale su ekonomske troškove širom svijeta, posebno kada je riječ o energetici.

Iako je Evropa godinama govorila da se treba odviknuti od ruske energije, Moskva je najveći snabdjevač Evropske unije naftom i prirodnim gasom. Evropa bi mogla da preživi ako Rusija isključi snabdevanje, ali to ne bi bilo ni jeftino ni lahko.

Konflikt je također problem kućnog budžeta koji bi mogao odrediti da li porodice mogu staviti hranu na sto. Samo u Ukrajini tri do pet miliona ljudi će odmah trebati pomoć u hrani, rekao je izvršni direktor Svjetskog programa za hranu (WFP) David Beasley.

Ali Rusija i Ukrajina su također jedni od vodećih svjetskih proizvođača pšenice. Oni zajedno čine 23% ukupnog globalnog izvoza, prema S&P Globalu.

"Strahovi od sukoba koji visi nad dva najveća svjetska dobavljača očito će imati određeni utjecaj na cijene, kada već postoji osjećaj nestašice", rekao je Julien Barnes-Dacey, direktor programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku u evropskom Vijeću za vanjske poslove.

Iako se Ukrajina naziva žitnicom Evrope, zabrinutost je posebno akutna na Bliskom istoku, trećem po veličini kupcu pšenice u Kijevu u tržišnoj godini 2020/2021, prema američkom Ministarstvu poljoprivrede. Više od 40% nedavnog izvoza pšenice Ukrajine otišlo je samo na Bliski istok ili u Afriku.

(Izvor: CNN)