Ekstremna desnica u Njemačkoj nastavlja rasti u anketama, što pali alarm kod ostalih stranaka. Rezultati anketa potvrđuju kako desnici ide u korist nezadovoljstvo dijela građana vladom socijaldemokrata, ekologa i liberala kancelara Olafa Scholza.
Nakon dvije ankete čiji su rezultati objavljeni prošle sedmice i koje su krajnje desnu stranku Alternativa za Njemačku (AfD) izjednačile sa Scholzovim socijaldemokratskim SPD-om, još jedna anketa, koju je proveo Institut za ispitivanje javnog mnjenja GMS za novine Bild, stavio je radikalnu AfD ispred socijaldemokrata. Da su ove nedjelje opći izbori, ekstremna desnica bi dobila 19 posto glasova, nadmašivši SPD (18 posto).
Jedan od dvojice supredsjednika AfD-a, Tino Chrupalla, napao je politiku Zelenih za promoviranje odmaka od ugljikovodika, povezujući je s inflacijom i industrijskim padom. "Mi smo jedina stranka koja ne bi koalirala s opasnim zelenima", rekao je Chrupalla.
Kancelar Scholz je u televizijskoj emisiji početkom sedmice demantirao da je AfD s takvim postocima postao Volkspartei, odnosno narodna stranka, kako se većinske stranke nazivaju na njemačkom govornom području. Iako je vlada zabrinuta zbog ponovnog aktiviranja ekstremne desnice, prevladava ideja da će se problemi koje ona iskorištava za rast postupno riješiti.
Od svog osnivanja prije deset godina, AfD je koristio u kampanjama teme koje iritiraju njemačko stanovništvo, teme koje su polarizirajuće kakve su euro i grčka dužnička kriza, imigracija i islam - što još uvijek rade – kao i vakcinisanjem i mjerama protiv covida.
Analitičari se slažu da ultradesnica raste zbog vladine nepopularnosti, a da konzervativni blok CDU-CSU – koji vodi u svim anketama, u ovoj s 29 posto – nije uspio kapitalizirati situaciju. Zeleni imaju 15%, a liberalni FDP 7%. AfD također jača u pokrajinama bivšeg komunističkog DDR-a, gdje premašuje 23% i mogao bi pobijediti na regionalnim izborima sljedeće godine. Na izbore će izaći tri istočne pokrajine: Brandenburg, Saska i Tiringija.
