Veliku prekretnicu za Bosnu predstavljao je Prvi svjetski rat. Njen geostrateški i vojni značaj u rješavanju problema evropske politike došao je do izražaja i ovaj put. Događaj u Sarajevu, atentat na austrijskog prestolonasljednika Ferdinanda bio je povod da Austrija objavi rat Srbiji. Tako je otpočeo Prvi svjetski rat, najveći, najteži i najkrvaviji koji je čovječanstvo do tada imalo.

Odmah po izbijanju rata bilo je uvučeno devet država da bi se kasnije taj broj povećao na 28, s preko jednu i po milijardu stanovnika, što iznosi tri četvrtine ukupne svjetske populacije. Računa se da je bilo mobilizirano 70 miliona vojnika.

Otpočinjanjem ratnih operacija Bosna se našla u samoj žiži zbivanja i to je trajalo do jeseni 1915. godine. Duž Drine je odranije bila raspoređena V i VI austrijska armija, koje su po objavljivanju rata započele djelovati protiv Srbije i Crne Gore. Tokom tih operacija istočna Bosna je doživjela velika stradanja. Najviše su bili pogođeni Foča, Čajniče, Višegrad i Rogatica, a u istočnoj Hercegovini Gacko i Trebinje.

Uz pljačkanje, rušenje i paljenje vršena je i prisilna evakuacija stanovništva, a bilo je i protjerivanja. I ovoga puta muslimani su trpjeli najviše. Od ukupnog broja izbjeglih iz istočne Bosne, kojih je bilo 42.218, muslimana je bilo 37.294, pravoslavaca 3.319, katolika 887 i Jevreja 718.

Također su iz Sandžaka izbjegla 7.102 muslimana. Evakuirano je 41.716 lica, a izbjeglih i evakuiranih ukupno je bilo 96.236. Materijalne štete su bile ogromne. Bilo je na hiljade opljačkanih, spaljenih i porušenih domova, gospodarskih grada, s uništenom i opljačkanom pokretnom i nepokretnom imovinom.

Rat je uz ostale nesreće stanovništvu Bosne donio i nezapamćenu glad. Zbog nedostatka hrane cijene su vrtoglavo rasle. Godine 1918. u odnosu na 1914. povećale su se čak 2.300 puta. Narod je doslovno umirao od gladi. Uz to se javila epidemija zaraznih bolesti (španska groznica), koja je nemilosrdno kosila stanovništvo. Procjene govore da je tokom četverogodišnjeg rata Bosna i Hercegovina na ovaj ili onaj način izgubila oko 300.000 ljudi. Po zvaničnim podacima samo je djece ispod deset godina starosti pomlo od posljedica rata 100.986. Ukupni broj umrlih iznosio je 12 - 15% od ukupne tadašnje bosanskohercegovačke populacije.

Ratna šteta je procijenjena na 2,5 milijarde zlatnih franaka. Bosna je po stradanju ljudstva i veličini materijalne štete koju je pretrpjela tokom rata bila na samom vrhu evropskih zemalja. Uz mobilizaciju ljudstva zemlja je davala žito i stoku, u čemu su volovi i konji kao i zaprežna kola bili na prvom mjestu.

(Enver Imamović: Pregled historije Bosne, KBS, 2016)