Kanali predstavljeni u publikaciji „Ruska propaganda u Srbiji i Zapadnom Balkanu: Slučaj Telegram kanala“ su izbor od ukupno 38 Telegram kanala aktivnih na Balkanu, povezanih sa „fabrikom trolova“ stradalog lidera paravojna organizacija Vagner, Jevgenija Prigožina. Iako je Prigožin poginuo prošle godine, njegova fabrika trolova nastavlja da radi, navodi se u analizi.

Istraživanje je sprovedeno od maja do novembra 2023. godine u saradnji sa projektom Oplot i uz pomoć vještačke inteligencije.

Ispitani Telegram kanali su „Balkan Gossip Girl“, „O Serbia na Ruskom“, „REVOLT is our way“ i “Crna Gora Srpska Sparta” (Montenegro Serbian Sparta). Autor je otkrio da su kanali doživjeli neprirodan porast broja pratilaca oko 24. februara 2022. godine, kada je počela ruska invazija na Ukrajinu.

Analiza kanala Balkan Gossip Girl, koji ima preko 36.000 pratilaca, otkrila je da su glavni narativi koji se šire su da su Rusi i ruski jezik ugnjetavani u Ukrajini i da se nad Rusima vrši genocid. Dva sljedeća najpopularnija narativa su da „Rusija nije imala izbora osim da pokrene vojnu operaciju“ i da „ako SAD mogu da organizuju ratove na stranim teritorijama, onda to može i Rusija“.

Prema istrazi, ove narative je lako pronaći u ruskim medijima pod kontrolom Kremlja.

„Tako je informativna agencija Russian Business Consulting Publication citirala riječi Vladimira Putina: „Cilj je, kao što sam mnogo puta rekao, prije svega da zaštiti ljude, ali prije svega da zaštiti Rusiju od prijetnji koje oni predstavljaju u našim historijskim susjednim oblastima.“ On je to rekao tokom razgovora sa studentima, dodajući da „ne možemo dozvoliti da se to desi“, navodi se u analizi.

Na drugom analiziranom kanalu, „Serbian Divergent”, pored dva narativa ponovljena u prethodnom – o ugnjetavanju Rusa u Ukrajini i nedostatku mogućnosti pokretanja vojne operacije – dominira i narativ da su Ukrajinom vladali nacisti, fašisti ili bande.

Prema analizi, ovaj narativ je rasprostranjen i u Rusiji i među samim ruskim zvaničnicima.

„Ovako je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov objasnio šta se podrazumjeva pod pojmom ’denacifikacija Ukrajine‘. Njegove riječi citira TASS: „I naravno, denacifikacija je apsolutno neophodna. A to uključuje ne samo ukidanje zakona koji promovišu nacističku ideologiju i praksu, već i ukidanje svih zakona koji diskriminišu ruski jezik i druge jezike nacionalnih manjina i uopšte prava nacionalnih manjina u Ukrajini, koja su masovno diskriminisani“, navodi se u tekstu.

Drugi narativi koji se pojavljuju na ovim kanalima uključuju: „SAD/Zapad/NATO su krivi za rat koji se vodi da bi se uništila Rusija”, „Rusija je u ratu sa NATO/Amerikom/Zapadom”, „Naš predsjednik (Putin) je najbolje, on zna šta radi/sve ide po planu“, „Ukrajina je vještačka zemlja, a ne prava“, „Oni koji kritikuju ruske trupe su izdajnici“.

Studija primjećuje sličnosti između aktuelne ruske propagande i propagande Slobodana Miloševića 1990-ih, a to su snažan nacionalizam, širenje dezinformacija i manipulacija i kult ličnosti.

„Narativi savremene ruske propagande na srpskim Telegram kanalima 100 odsto se uklapaju u šablone koji su već poznati u Srbiji. Stoga su naišli na plodno tlo u kome su našli odjek“, navodi se u analizi.

Dodaje se da u Srbiji preko Telegram kanala Rusija oblikuje i jača imidž zapadnih zemalja, Evropske unije i NATO-a kao neprijatelja.

Kada je riječ o diskreditaciji EU, ruska propaganda često koristi antizapadnu retoriku naglašavajući razlike između Rusije i EU, uključujući kritiku zapadnih vrijednosti, politike i djelovanja, kao i vjersku i kulturnu bliskost Rusije i Srbije.

U analizi se navodi i da se politički protivnici Rusije u Srbiji demonizuju. Tu spadaju ratni protivnici koji su nakon izbijanja rata u Ukrajini otišli iz Rusije u Srbiju, kao i srpski političari i aktivisti koji ne podržavaju politiku Putina i Rusije.

Prednost Telegrama za ovakve akcije je što nema cenzure, nastavlja se analiza. Potpuno lažne i nezakonite informacije mogu se objaviti bez uklanjanja. Ovo je jedan od razloga zašto se koristi Telegram, a ne druge društvene mreže.

U borbi protiv ruske propagande, autor studije predlaže „praćenje i analizu dezinformacija, preduzimanje kontramera na informacionom nivou, ali i „povećanje medijske pismenosti društva”.