Nekoliko toponima u Sarajevu danas nosi naziv Betanija. Pod tim imenom u sarajevskoj općini Centar postoje ulica, park, mjesna zajednica. Među Sarajlijama udomaćeno je Betanijom nazivati dio ove općine prirodno omeđen desnom obalom Koševskog potoka, lijevom obalom Sušice i Poljinama.
Naziv ulice, piše Alija Bejtić u svojoj glasovitoj knjizi Ulice i trgovi Sarajeva, dan je po imenu užeg kraja, imenovanim tako krajem devetnaestog stoljeća po “Betaniji” – Domu za iznemogle sestre milosrdnice katoličkog reda “Kćeri Božje ljubavi”.
“Dom je”, piše Bejtić, “osnovan 1882, a radio je sve do decembra 1946, kad su zgrade, zajedno sa ekonomijom uz taj dom u površini od 243.340 m2 nacionalizovane. Betanija je, inače, ime mjestanca na Maslinskoj gori jugoistočno od Jerusalema (današnje selo El-Azariyye), riječ je hebrejsko-sirijsko-arapskog porijekla, a znači ‘Kuća ubogih’. Eto, po tome mjestancu, koje se navodi i u Bibliji kao boravište Kristova prijatelja Lazara, nastao je naziv navedenog doma, a potom, posredno kraja i današnje ulice toga imena.”
Osim kuće za časne sestre, na ovom imanju bili su objekti za stočarstvo, povrtlarstvo i voćarstvo. U stajama su držale stoku. Imale su njive zasađene voće i povrće.
Od cijele ekonomije danas je ostalo samo groblje časnih sestara. Na tom su groblju pokopane 82 sestre i pet kandidatica. Križevi su identični. Posljednja časna sestra pokopana je 24. marta 1948. godine.
Groblje časnih sestara na Betaniji u Sarajevu
Na Betaniji je pokopana i sestra Luka, čiji se grob hodočasti a vjernici na njemu ostavljaju pisma u kojima mole i zahvaljuju za ozdravljenje, potomstvo, posao, ljubavnu sreću. Pisma se čuvaju u crkvi Kraljice sv. Krunice na Banjskom brijegu u Sarajevu.
Maslinska gora spominje se često u Bibliji kao mjesto različitih događaja. U podnožju gore leži Getsemanski vrt, u kojem je, prema Novom zavjetu, Isus uhvaćen prije razapinjanja. Upravo na cesti koja vodi pored obronaka Maslinske gore Isus je samo sedmicu prije ujahao na magarici. Po predaji, Krist uzlazi na nebo s ovog mjesta 40. dan poslije uskrsnuća.
Mjesto Betanija kod Jerusalema krajem devetnaestog stoljeća
Grad Betanija nalazi se u Zapadnoj obali neposredno pored Jerusalema. Nastanjuje ga nešto manje od 18.000 stanovnika. Premda je na teritoriji koja formalno pripada Palestincima, pod upravom je Izraelske vojske. Ovo mjesto od Izraela odvojeno je betonskom barijerom, zidom koji je Izrael izgradio prema teritorijama pod vlašću Palestinske samouprave.
Barijera kod Betanije koja je dijeli od Izraela
