Čuvena Husinska buna počela je 21.12.1920. godine. Više od 7000 rudara predvođenih Komunističkom partijom na čelu sa Mitrom Trifunovićem Učom, stupilo je u štrajk zbog niskih nadnica. Tadašnja vlast ugušila je štrajk sedam dana nakon izbijanja, doslovno u krvi. Poginulo je sedam rudara, na desetine je ranjeno, a na stotine optuženo.

Rudar Juro Kerošević, koji je u toku sukoba ubio žandara, osuđen je na smrt vješanjem. Zbog surovosti gašenja štrajka, širom zemlje su izbijale pobune koje su na kraju rezultirale i ublažavanjem kazne za Keroševića na 20 godina robije.

Sve je počelo pola godine ranije. Rudari Bosne i Hercegovine potpisali su sporazum o visini nadnica s Kraljevinom Jugoslavijom 21. jula 1920. godine. Vlada je prekršila sporazum što je dovelo do rudarskog ustanka na području Husina, Lipnice i Morančana (Tuzla). Po selu Husinu ustanak je nazvan Husinska buna. U njoj je sudjelovalo oko 7000 rudara koje je predvodila Komunistička partija.

Iako su rudari samo tražili radnička prava, ustanak je proglašen subverzijom, a trajao je od 21. do 28. decembra 1920. Vlasti su prijetile rudarima da će dobiti otkaz i izgubiti stanove koje su dobili slovenski rudari. Dio rudara i njihovih porodice zaista je izbačen na cestu, a udomili su ih kolege iz obližnjih mjesta. Uskoro su stigli žandari koji su provaljivali u kuće s naredbom da deportiraju strane rudare.

Nakon što su napali nekoliko žena, došlo je do oružanog sukoba pri kojem je jedan žandar ranjen. Zatim stiže vojska koja na današnji dan guši ustanak u krvi. Poginulo je sedam osoba, a nekoliko desetaka je ranjeno. Sudionici su uhićeni te su nad njima i njihovim obiteljima provedene razne vrste nasilja, od pljačke do premlaćivanja i silovanja.

Od posljedica represija umrla su 32 rudara. Uhapšeni su čak i oni koji su se samo solidarizirali s rudarima. Suđenje je završilo tek 13 mjeseci kasnije, a tokom sudskog postupka mnogi su mučeni i ucjenjivani. Neki su osuđeni na dugodišnju robiju, a Juro Kerošević kojeg se teretilo za ubistvo žandara, osuđen je na smrt.

Ovakav postupak nadležnih vlasti izazvao je revolt u cijeloj državi, ali i inozemstvu. Organizirane su akcije, akademska mladež i rudari slali su molbe za pomilovanje. Juro Kerošević je spašen od kazne vješanjem, ali je osuđen na 20 godina teške robije. Od poznatih osoba iz hrvatskog javnog života u akcije su se uključili Đuro Đaković i Miroslav Krleža.

Husinska buna je dobila epilog u velikom sudskom procesu vođenom u Tuzli u januaru i februaru 1922. Optužnica je teretila 350 rudara, a suđeno je 20-orici sudionika.

Narodna pjesma „Konjuh planinom“ inspirirana je Husinskom bunom. Otpjevana je u čast Peje Markovića, koji je poginuo 1944. godine. Bio je pripadnik Husinske partizanske čete, koja je velikim dijelom bila sačinjena od husinskih rudara, učesnika bune. Muzika za pjesmu je preuzeta iz već postojeće ruske melodije.