Bosanskohercegovačka spisateljica Lana Bastašić, koja se trenutno nalazi u Njemačkoj, objavile je večeras kako prekida sve veze sa svojim njemačkim izdavačem S. Fischer Verlagom. Povod za ovakav čin našla je u činjenici da njezin izdavač "nije bio glasan kada je u pitanju genocid koji se događa u Gazi" i da je također "prešutio sistematsku cenzuru koja je na snazi u Njemačkoj”.

Bastašić je svoju odluku, na engleskom jeziku, objavila na vlastitom Instagram računu.

“Dragi prijatelji, s obzirom na svu podršku i ljubav koju ste pokazali prema mojim knjigama u protekle dvije godine, imam ljudsku potrebu obratiti vam se izravno i podijeliti s vama neke novosti u vezi s mojim izdanjima na njemačkom jeziku”, napisala je Bastašić, nastavivši:

“Kao što znate, dvije moje knjige prevela je na njemački prekrasna Rebekka Zeinzinger i objavila renomirana izdavačka kuća S. Fischer Verlag. Od tada su mi razni pisci i agenti govorili da bih se trebala smatrati sretnom što imam takvog izdavača na njemačkom književnom tržištu, koje je nedvojbeno najveće književno tržište u Evropi.

Dok je moj roman preveden na više od 20 jezika, njemački prijevod mi je pružio najviše mogućnosti, uključujući brojna čitanja, festivale i spisateljske rezidencije. Profesija pisca vrlo je nesigurna i osjećao sam se sretnim što mogu imati toliko događaja da sam mogla uštedjeti znatnu svotu novca za ovu godinu.

Međutim, s obzirom na globalni politički kontekst u kojem se trenutno nalazimo, smatram da je moja moralna i etička dužnost raskinuti svoje ugovore sa S. Fischerom. Ne samo da moj izdavač nije bio glasan u vezi s tekućim genocidom koji se događa u Gazi, nego su također prešutjeli sistematsku cenzuru koja se događa u Njemačkoj posljednja dva mjeseca”, napisala je Bastašić a zatim nastavila:

“Prvo što možete pročitati na njihovoj web stranici je slijedeća izjava (prevedeno na Google ovdje): S. Fischer Verlag, koji je 1886. godine osnovao Samuel Fischer i koji su 1936. godine otjerani u egzil od strane nacionalsocijalista, suočava se s odgovornošću koja proizlazi iz ovog nasljeđa. Novinarski se bavimo djelima nacionalsocijalizma i želimo svojim knjigama rasvijetliti kontinuitete antisemitizma. Protivimo se novom antisemitskom i rasističkom razmišljanju i djelovanju. To se na poseban način odnosi nakon masakra Hamasa sedmog oktobra 2023.

Iako smatram da je potrebno i hvale vrijedno posvetiti svoje napore borbi protiv antisemitizma, ovu izjavu smatram moralno upitnom, politički neodgovornom i intelektualno lijenom. Moralno je upitna jer se čini slijepom i gluhom za patnju palestinskog naroda u istoj regiji. To je politički neodgovorno, jer samo dolijeva ulje na vatru izjednačavajući svakog pojedinog Jevreja s trenutnom vladom Izraela, čineći ovaj svijet još opasnijim za ljude za koje tvrde da ih štite. Ona je, konačno, intelektualno lijena, jer komotno delegira antisemitizam na Bliski istok, dok ga ne vidi u vlastitoj domovini, u samim političkim i kulturnim strukturama njemačke države.

U posljednja dva mjeseca u Njemačkoj su ušutkani brojni jevrejski umjetnici, pisci i naučnici. Neki su ostali bez posla, nekima je javno ocrnjeno ime, dok su drugi morali trpjeti da ih potomci pravih nacista nazivaju, u biti, lošim Jevrejima. S. Fischer očito nije uspio u pokušajima borbe protiv antisemitizma kada je riječ o ovim slučajevima”, napisala je Bastašič, zaključujući:

“Iako će ova odluka imati ozbiljne finansijske posljedice i još uvijek nisam sigurna šta će se dogoditi s mojim knjigama u Njemačkoj, mirne savjesti ne mogu nastaviti objavljivati u kući koja tako očito iznevjerava njemačke Jevreje dok tvrdi da se bori protiv antisemitizma, kući koja je bila toliko željna skupljanja ranih političkih poena na račun toga da svakog pojedinog muslimanskog imigranta u ovoj zemlji učini nesigurnim i podložnim deportaciji.

Vama, mojim njemačkim čitateljima, šaljem svoju ljubav i zahvalnost. Možda moj zec mora otići na neko vrijeme, baš kao i Dürerov, da ga zaštiti od korozije, ali nadam se da će ipak ostati s vama, kao podsjetnik da ljude uvijek treba gledati kao ljude, bez obzira na njihovo ime, etničku pripadnost ili religija. Danke.”

Lana Bastašić rođena je u Zagrebu 1986. godine. Kako stoji u njenoj zvaničnoj biografiji, završila je studije anglistike i komunikologije u Banjoj Luci, i odbranila master rad iz Studija kulture na FPN u Beogradu. Objavila je tri zbirke kratkih priča i knjigu priča za djecu.

Godine 2014. osvojila je prvu nagradu za neobjavljenu zbirku poezije na Danima poezije u Zaječaru i objavila Naivni triptih o Bosni i umiranju. Njen prvi roman, Uhvati zeca (Kontrast, Beograd 2018), dobitnik je Evropske nagrade za književnost 2020. godine i međunarodne nagrade Latisana per il Nord-est 2021. godine. Holandsko izdanje romana bilo je uvršteno u najuži izbor za Evropsku nagradu Holandije, dok je englesko izdanje nominovano od strane Biblioteke Bern za Međunarodnu dablinsku nagradu. Roman je bio uvršten i u najuži izbor za NIN-ovu nagradu i nagradu Biljana Jovanović. Preveden je na 20 jezika.

Njena posljednja knjiga je Crveni kofer, dnevnik iz Ciriha, u ediciji Buybook koju je pokrenuo pisac Semezdin Mehmedinović.

Dobila je nekoliko priznanja za kratke price, objavila je prozu i poeziju u brojnim književnim časopisima u regionu. Godine 2016. osnovala je Školu Bloom sa Boržom Bagunjom u Barceloni gdje je uređivala katalonski književni časopis Carn de cap. Članica je PEN centra BiH. Lana Bastašić je književna rezidentkinja programa DAAD u Berlinu za 2023. godinu.