SAD u cijelosti podržavaju visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta, potvrdio je pomoćnik američkog državnog sekretara James O'Brien reagirajući na Schmidtovu odluku da nametne tehničke izmjene izbornog zakona BiH.
U objavi na službenom profilu na društvenoj mreži X taj je visoki zvaničnik State Departmenta istakao kako Washington također podržava pravo visokog predstavnika da koristi tzv. Bonske ovlasti koje mu daju pravo nametanja zakona i smjene izabranih zvaničnika.
„Ove su tehničke izmjene donesene kako bi se unaprijedio integritet izbornog procesa, a to je ono što je potrebno za kvalitetno demokratsko vođenje države“, izjavio je O'Brien.
Tim se izmjenama, o kojima su političke stranke u BiH godinama bezuspješno pregovarale, sada uvode nove tehnologije nadzora nad regularnošću izbornog procesa poput skeniranja glasačkih listića, elektronske identifikacije birača te se depolitiziraju lokalni birački odbori čije su članove do sada imenovale političke stranke. Schmidtovom odlukom kandidiranje na izborima u BiH od sada će biti zabranjeno osobama koje su pravomoćno osuđene za ratne zločine.
U međuvremenu, predsjednik HDZ BiH Dragan Čović ocijenio je “potpuno nepotrebnom i neprihvatljivom” odluku visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta da nametne tehničke izmjene izbornog zakona.
Schmidt je izmjene izbornog zakona nametnuo u utorak, što su odmah pozdravili bošnjački političari, dok su oni iz reda bosanskih Srba na to ogorčeno reagirali. Čović se oglasio tek dan kasnije izjavom za agenciju Fena u kojoj je kazao kako je djelovanje visokog predstavnika ugrozilo i sadašnju vlast u BiH i njen evropski put.
“Bez ikakve potrebe visoki predstavnik nameće 114 izmjena izbornog zakona čime se poništavaju svi pozitivni učinci na našem evropskom putu. Ovim nametanjem kompromitiraju se i svi dosadašnji pozitivni učinci parlamentarne većine i stavlja pod znak pitanja njihov budući zajednički rad. Posljedice ovakvih nametanja u ovom trenutku mogu biti nesagledive za integracijske perspektive i europsku budućnost BiH”, kazao je Čović.
Pozvao je Ured visokog predstavnika (OHR) i države-članice Vijeća za provedbu mira (PIC) da preispitaju Schmidtovu odluku i “cjelovito sagledaju njezine posljedice”.
Zabrinut je i dosadašnjim reakcijama političara u BiH na Schmidtovu odluku, posebno stoga što u njima prepoznaje jasne podjele po nacionalnoj osnovi.
Čović kaže kako nametanje ovog i bilo kojih drugih zakona uspostavlja praksu kojom se obesmišljava uloga parlamenta i demokratski izabranih predstavnika, što je srž demokracije pa poziva sve nositelje vlasti, bez obzira na različito promišljanje oko nametnutih odluka, da u skladu sa ustavom BiH i najvišim demokratskim standardima da osiguraju da legitimno izabrani predstavnici donose odluke i predvode političke procese u BiH.
S druge strane, nametanje ovih izmjena pozdravila je ambasada Velike Britanije u BiH, dok je Evropska unija reagirala izjavom u kojoj se navodi kako je izvršne ovlasti visokog predstavnika potrebno koristiti "isključivo kao krajnju mjeru protiv nepopravljivih nezakonitih radnji".
EU je također jasno podržala Schmidta jer je parlament BiH propustio na vrijeme donijeti odgovarajuća zakonska rješenja koja bi trebala biti na snazi već za izbore u oktobru. Pozvali su političare u BiH da konačno sami preuzmu odgovornost za provedbu reformi na koje su se obvezali jer je izvjesno kako će se bez toga nastaviti "visoki stepen međunarodne supervizije", što je pak u oprečnosti s evropskom perspektivom BiH.
Na kraju su iz EU političare u BiH pozvali da se ponašaju odgovorno i pokažu "suzdržanost" u predstojećem razdoblju, što je očigledna poruka Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima koji odbijaju prihvatiti Schmidtove odluke i prijete donošenjem zakona po kojem bi Republika srpska samostalno provodila izbore.
