Dok više od pola svijeta, s EU i SAD na čelu, nastoji pooštriti ekonomsku opsadu Rusije Vladimira Putina kako bi prekinuli njezine finansije, ruski plin o kojem neke zemlje toliko zavise mnogo u srednjoj i istočnoj Evropi nastavlja teći nesmetano. To osigurava i samu Rusiju. Njena državna energetska kompanija Grazprom uvjerava da plin u Europu šalje preko Ukrajine prema zahtjevima kupaca.
U nedjelju je potražnja ovom trasom bila 107,5 miliona kubika. Drugi ruski plinovod, ruta Yamal-Evropa kroz Bjelorusiju i Poljsku, vratio se jučer ujutro u reverzni način rada i nastavio isporučivati plin u Poljsku iz Njemačke na povišenom nivou, pokazuju podaci njemačkog mrežnog operatera Gascade.
Čini se da će se isporuka plina iz Rusije zemljama poput Njemačke za sada nastaviti unatoč sankcijama. A radi se o tome da je sama Evropska komisija zasad odlučila izostaviti trgovinske sankcije koje bi mogle ugroziti opskrbu energijom ili sirovinama, što je odluka koju su, s druge strane, prvo donijele Sjedinjene Američke Države.
Evropska područja nisu toliko samodostatna i ne smiju ugroziti vlastite ekonomije. "Trenutni prekid bi imao ogroman uticaj na države članice, previsoku cijenu koja se može okrenuti protiv nas", priznali su prošle sedmice izvori iz zajednice, koji su podsjetili na razliku između trgovinskih odnosa između Washingtona i Bruxellesa.
„Sjedinjene Države imaju povoljniji položaj. Njihov komercijalni odnos s Rusijom ne prelazi 80 milijardi a naš je 800 milijardi“, kažu. U globalnom smislu, ruski plin predstavlja 35% kompletnog uvoza plina u EU.. Ovisnost o Gazpromu je ogromna u zemljama kao što su Finska (94% ), Latvija (93%), Estonija (79%) i Bugarska (77%).) Situacija nije puno bolja ni u srednjeevropskim zemljama kao što su Slovačka (70%), Češka (66%) ili Austrija ( 64%).
Iako je u prošli utorak njemačka vlada naredila blokiranje certificiranja plinovoda Sjeverni tok 2, pokazalo se da Evropa ipak nije za to da učini isto sa Sjevernim tokom 1. E.ON, najveći evropski operater energetske mreže, odbio je zahtjeve za zatvaranjem ovog plinovoda kao dio sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.
Nakon što je njemačka vlada suspendirala plinovod Sjeverni tok 2, poljski premijer Mateusz Morawiecki pozvao je u subotu na zatvaranje Sjevernog toka 1, koji je od 2011. godine dopremao ruski plin u Njemačku. Sjeverni tok zajednički je poduhvat Gazproma, njemačkog proizvođača nafte i plinska tvrtka Wintershall DEA, PEG Infrastruktur E.ON, nizozemske Gasunie i francuskog Engie.
E.ON, koji ima 15,5% udjela u Sjevernom toku 1, tvrdi da je projekt "potpuno drugačiji od tekućih razgovora o liniji Sjeverni tok 2", dodajući da su kapaciteti linije u posljednje dvije godine u potpunosti iskorišteni.
U slučaju da Rusija odluči zatvoriti plinsku slavinu Europi ili da Bruxelles ovaj sektor stavi u središte pažnje Katar se pojavljuje kao alternativa za opskrbu ovom sirovinom. Predsjednik Sjedinjenih Država, Joe Biden, otputovao je u ovu zemlju i druge svoje saveznike na Bliskom istoku, u Aziji i Sjevernoj Africi krajem januara kako bi pomogao Evropskoj uniji da poveća svoje rezerve prirodnog plina zbog mogućnost da Rusija prekine opskrbu energijom zbog krize u Ukrajini.
Biden je u Bijeloj kući primio i katarskog emira Tamima bin Hamada al Zanija s kojim je razgovarao o tome kako garantovati stabilnost globalnih opskrba energijom.
