Rusiju je u petak napao terorizam sa žestinom kakva nije viđena u posljednja dva desetljeća. Samoproglašena Islamska država (ISIS) preuzela je u petak odgovornost za napad u kojem su poginule najmanje 133 osobe u koncertnoj dvorani Crocus, na periferiji Moskve. Znakovi da pripadnici takozvanog ISIL-a žele napasti ovu zemlju gomilali su se posljednjih godina. Trojica stručnjaka, Lucas Webber, Riccardo Valle i Colin Clarke, upozorila su na to prije godinu dana u članku u Foreign Policyju u kojem su analizirali narativ te organizacioje.

“Rat između Rusije i Ukrajine i široka podrška Sjedinjenih Država i njegovih evropskih saveznika Ukrajini; “Pokušaji Kine da osvoji Tajvan i napetosti sa Sjedinjenim Državama, sve ovo ukazuje na početak kraja međunarodnog sistema koji vode Sjedinjene Države”, rekao je jedan od propagandnih organa ISIL-a na perzijskom u augustu  2022. poručujući svojim sljedbenicima da budu strpljivi i pronađu trenutak da udare svoje neprijatelje, uključujući i Rusiju. “Bože, učini njihove ratove krvavim i posij razdor u njihova srca, izlij svoj gnjev na njih i muči ih”, stajalo je u drugom članku, iste godine, u mediju povezanom sa glavnom strukturom ISIL-a u kojem je situacija proizašla iz Rusije i invazija Ukrajine, nazvana "rat između križara".

Ovo nije prvi put da je ISIL počinio napade u Rusiji ili protiv ruskih interesa: najozbiljniji je bio dizanje u zrak aviona koji je pokrivao rutu Sharm el Sheikh-Sankt Peterburg, ubivši 224 putnika 2015. U ovom slučaju je također su preuzeli odgovornost za masakr u Moskvi, iako bez navođenja ogranka organizacije koja ga je počinila i kazali da djeluju s velikom autonomijom.

Tradicionalno, oči su usmjerene prema Sjevernom Kavkazu, gdje su desetljeća represije protiv lokalnih pobunjenika radikalizirala islamističke skupine. Godine 2015. osnovan je ogranak ISIL-a "Kavkaska provincija" (Vilajat Kavkaz), s nekoliko zapovjednika koji su se odvojili od Emirata Kavkaz, još jedne lokalne džihadističke organizacije.

Međutim, ruske operacije umanjile su sposobnosti kavkaskog ogranka ISIL-a, koji je praktično neutraliziran u posljednjih pet godina: "Nemaju vođe i praktično je samo nekoliko ćelija koje postavljaju zasjede ruskim snagama", objašnjava Marta Ter, specijalista za Rusiju, Kavkaz i Centralnu Aziju u razgovoru za El Pais.

Iz tog razloga, a s obzirom na nacionalnost koju ruski mediji pripisuju napadačima — građanima Tadžikistana — većina stručnjaka ukazuje na ogranak “provincije Horasan” (ISIS-K ili ISKP za akronim na engleskom jeziku). Ogranak je nastao 2015. iz koalicije afganistanskih selafističkih i talibanskih skupina koje su se zaklele na vjernost Islamskoj državi. ISIS-K je privukao međunarodnu pažnjuu brutalnim napadom na kabulski aerodorom u kojem su poginule 183 osobe tokom evakuacije američkih trupa u ljeto 2021. Od tada vodi stalni rat protiv nove talibanske vlade, a napada i strane mete, poput ambasada Rusije i Pakistana ili hotela u kojem su prespavali kineski poslovni ljudi.

“ISIS-K je stvarna prijetnja. Sigurnost u Afganistanu pogoršala se pod kontrolom talibana i to stvara vrlo dobru situaciju za rast ISIS-a,” kaže ruski analitičar Andrei Kazantsev, trenutno uposlen u Centru za strateške studije Begin-Sadat. Drugim riječima, džepovi nestabilnosti uzrokuju neravnotežu i nesigurnost oko sebe. I ako su prije deset godina taj fokus bili Sirija i Irak, sada je to - opet - Afganistan.

Ali ISIS-K nije ograničen samo na Afganistan. Kako je ISIL izgubio teritoriju u Iraku i Siriji, smanjila se i njegova sposobnost organiziranja napada u drugim zemljama (iako njegovi militanti i dalje povremeno napadaju mete u Siriji, posebno milicije sirijskih Kurda, saveznika SAD-a). Tu ulogu naslijedio je ISIS-K, koji je intenzivirao svoju kampanju napada u drugim zemljama.

Dana 3. januara, dva bombaša samoubice raznijela su se u iranskom gradu Kermanu, ubivši 94 osobe i ranivši oko 300. Dana 28. januara, dvojica osumnjičenih militanata ISIS-K-a ušli su u katoličku crkvu u Istanbulu i ubili jednu osobu: masakr je izbjegnut jer su se, očito, napadačima zaglavile puške. Mjesec dana ranije austrijska policija uhapsila je pripadnike ISIS-K. U ovom mjesecu njemačka policija osujetila je na svojoj teritoriji zavjeru ćelije iste grupe koja je planirala napad na švedski parlament. A posljednjih mjeseci ruske sigurnosne snage su također razbile nekoliko ćelija ISIS-K koje su ciljale sinagoge i crkve.

I počinitelji ovih napada i privedeni militanti uglavnom su iz zemalja bivšeg SSSR-a, posebno Tadžikistana. Procjenjuje se da je oko 2000 srednjoazijskih islamista otputovalo na područje pod kontrolom ISILa na Bliskom istoku tokom njegovog procvata, od kojih su neki možda pobjegli u Tursku (turska policija povremeno razbija mreže organizacije). Osim toga, imaju uspješni su u regrutaciji među srednjoazijskim emigrantskim zajednicama u Rusiji.

“Svake godine hiljade migranata iz Srednje Azije, posebno iz Tadžikistana i Kirgistana, dolaze u Rusiju raditi. Uglavnom su to mladi ljudi koji rade u očajnim uslovima. Iskorištavaju ih, rusko društvo je vrlo ksenofobno i loše ih tretira, policija ih reketira... Distanciraju se od porodice i jačaju veze s drugim muslimanskim zajednicama i, možda, odlaze u selefističke džamije“, objašnjava Ter.

Kao da to nije dovoljno, ruski ultranacionalistički kanali pozivaju na napade na firme povezane s imigrantima iz Srednje Azije. “Imigranti iz Centralne Azije već su bili grupa koja je primila najviše napada ruske ekstremne desnice, pa sada postoji opasnost da će se oni povećati”, dodaje. A to bi moglo ponovo pokrenuti proces radikalizacije.

Prije napada u petak, Sjedinjene Države prikupile su obavještajne podatke o mogućim napadima džihadista u Rusiji. Njihova ambasada u Moskvi izdala je javno upozorenje 7. marta tražeći od ljudi da izbjegavaju gužve u sljedećih 48 sati s porukom: "Ekstremisti imaju neposredne planove za napad na velika okupljanja ljudi, uključujući koncerte, u Moskvi." Ovakve vrste upozorenja nisu čudne, budući da su američke vlasti po zakonu dužne upozoriti svoje građane diljem svijeta ako prime pouzdane informacije o mogućim prijetnjama. Ponekad se ne ispune. Ponekad da.

Ruski predsjednik Vladimir Putin odbacio je upozorenje SAD-a – naprotiv, ni Washington se tada nije obazirao na upozorenje Moskve o opasnosti od jednog od braće Tsarnaev, počinitelja bombaškog napada na Bostonskom maratonu 2013. godine. “Ruske vlasti sada smatraju da su sve prijetnje povezane sa Zapadom i Ukrajinom, pa rade samo u tom smjeru i preusmjerile su resurse od borbe protiv drugih prijetnji, poput one koju predstavlja ISIL”, zaključuje analitičar Kazantsev.