Konzervativci i desničarski populisti slave nakon ključnih regionalnih izbora u nedjelju u Njemačkoj. No, rezultati predstavljaju udarac za sve tri stranke u lijevoj nacionalnoj koaliciji kancelara Olafa Scholza na čelu, a posljedice će se osjetiti širom Njemačke.

U oba regiona, u dvije najveće i najbogatije njemačke pokrajine, Bavarskoj i Hessenu, konzervativne i desničarske populističke stranke iskoristile su predizbornu kampanju da udare nacionalnu vladu Olafa Scholza zbog migracijske i energetske politike. Isplatilo se, piše BBC.

U Hessenu, prema prvim rezultatima, konzervativni CDU osvojio je 34,5 posto glasova, što je značajan dobitak u odnosu na njegovu solidnu pobjedu prošlog puta.

Krajnje desničarski AfD je također povećao svoj prethodni rezultat za nekoliko procenata na predviđenih 18 posto, što bi bio najviši rezultat AfD-a na izborima u zapadnoj Njemačkoj, koji je stavio stranku na drugo mjesto.

Sve tri stranke u Scholzovoj nacionalnoj koaliciji skliznule su za nekoliko procentnih poena, i Zeleni i SPD lijevog centra Olafa Scholza na oko 15 posto, a liberalni FDP sa slobodnog tržišta lebdi na 4,9 posto i može preći prag od 5 posto da ostane u parlamentu.

U Bavarskoj je najviše glasova osvojio aktuelni konzervativni CSU, koji je skoro neprekidno vodio regionalnu vladu od 1946. godine. Iako sa samo 36,7 posto, to je najgori rezultat stranke od 1958. godine.

Izgleda da će CSU ostati na vlasti, ali će morati da ostane u koaliciji sa desničarskim populistom Freie Wähler (Slobodni glasači). Nakon što su postigli svoj najbolji rezultat do sada, sa predviđenih 15 posto, pobunjeni Slobodni glasači će se ohrabriti i već zahtijevaju još jedno ministarstvo.

Zeleni su lagano pali na 15 posto, dok je SPD pao na katastrofalnih 8 posto. Sa 2,8 posto FDP neće ni ući u parlament.

Krajnje desničarski AfD neće ući u vladu ni u jednoj pokrajini - nijedna druga stranka neće formirati koaliciju s njima. Ali ovi rezultati će imati širi uticaj na nacionalnom nivou.

Ovi su glasovi bili prvi u nizu ključnih njemačkih izbora u naredne dvije godine, koji će kulminirati nacionalnim parlamentarnim izborima 2025., a rezultati će ohrabriti AfD. Sljedeće godine, na regionalnim izborima u tri istočnonjemačke pokrajine, prema trenutnim anketama, AfD bi mogao osvojiti najviše glasova.

Na lokalnom nivou, u nekim istočnim regijama u kojima je AfD osvojio lokalne rukovodeće pozicije, postoje znakovi da bi se konzervativni zaštitni zid koji zabranjuje saradnju sa krajnjom desnicom, mogao urušiti.

Uspjeh i AfD-a i Slobodnih glasača utjecat će na nacionalnu debatu i vjerovatno će ohrabriti neke konzervativce, posebno lidera CDU-a Friedricha Merza, da postanu još tvrdokorniji u pitanjima poput migracija.

U međuvremenu, loš učinak sve tri stranke u saveznoj koaliciji Olafa Scholza značit će da će lideri biti pod pritiskom da se bore za ključne vrijednosti, što će dodatno otežati prikrivanje razlika između tri vrlo različita koaliciona partnera.

Posebno će se FDP osjećati nesigurno nakon što je izbačen iz parlamenta u Bavarskoj, a možda i u Hessenu. Poslovno naklonjena, mala državna FPD već je neugodan kolega za ljevičarske Zelene, i vjerovatno će se još žešće boriti protiv svog ugla u Berlinu.

Teme koje su dominirale debatom na oba izbora bile su pretežno nacionalne, a ne regionalne. U neobično žestokoj kampanji u Bavarskoj, konzervativci i desničari su se bunili protiv planova Berlina da postupno ukine kotlove na fosilna goriva i visok nivo migracije.

Inače, otkako je preuzeo dužnost prije dvije godine, koalicija Olafa Scholza pokušala je usmjeriti Njemačku kroz brojne krize, uključujući rat u Ukrajini, visoke troškove energije i inflaciju.

Uprkos predviđanjima o propasti, nezaposlenost je ostala niska, zemlja se odvojila od ruske energije, a inflacija se stabilizovala.

Na mnogo načina, Njemačka se dobro snašla. Ali, kako su nedjeljni izbori pokazali, to nije osjećaj mnogih birača.