Kada su pojmovi vještačka inteligencija i mašinsko učenje prije samo nekoliko godina ušli u masovnu, skoro svakodnevnu upotrebu, nismo bili svjesni koliko je blizu trenutak kada će ovi pojmovi postati dio naše svakodnevice. Da, vještačka inteligencija već je odavno u upotrebi, samo toga nismo bili svjesni. Nismo bili svjesni sve do novembra 2022. godine, kada kompanija „OpenAI“ lansirala „ChatGP“, alat za konverzaciju zasnovan na vještačkoj inteligenciji. U tom smo trenutku shvatili da je umjetna inteligencija ušla u naše živote.
Kao i kod svake inovacije, neki su to doživjeli s uzbuđenjem, neki sa zebnjom. Ali činjenica jeste da je vještačka inteligencija tu, bit će je sve više, a mi uopće nismo ni svjesni kako se nositi s promjenama koje nam ona donosi. One neće biti beznačajne, mnogi ljudi će ostati bez posla jer će njihova zanimanja preuzeti „vještački inteligentne“ mašine. Ironija je da su ljudi u industriji koja je kreirala vještačku inteligenciju, dakle IT industrija, prvi na udaru otpuštanja zbog upotrebe vještačke inteligencije. Hiljade ljudi posljednjih nekoliko mjeseci ostalo je bez posla u vodećim IT kompanijama u svijetu zbog, kako se sumnja, vještačke inteligencije. Možemo samo zamisliti koliko je zanimanja na popisu za izumiranje jer je vještačka inteligencija kreirana tako da može zamijeniti ljude.
„ChatGPT“ možemo posmatrati prije svega kao odličan test prihvaćenosti vještačke inteligencije, a činjenice govore da je on do sada najbrže i najbolje prihvaćen IT alat koji se pojavio na tržištu. „ChatGPT“ stekao je milion korisnika samo pet dana nakon lansiranja. Drugim popularnim online servisima trebalo je mnogo više vremena da dostignu brojku od milion korisnika. Instagram je među onima koji su mu najbliži. Popularna društvena dosegnula je milion korisnika za 2,5 mjeseca. Spotify i Dropbox su također brzo postigli taj podvig – za pet, odnosno sedam mjeseci. Drugima su trebale godine do prvog miliona korisnika.
Bez obzira na to da li ulazak umjetne inteligencije u svakodnevni život dočekujete s uzbuđenjem ili sa zebnjom, teško je odoljeti znatiželji. Jednostavno, morali smo ga isprobati. „ChatGPT“ je konverzacijski AI bot koji može proizvesti tekst sličan čovjeku u različitim sferama zanimanja, od pisanja kratkih priča, proze, muzike i seminarskih radova, do programiranja osnovnog koda, rješavanja matematičkih problema i prevođenja, ali može biti i koristan alat kao poslovni asistent, neko ko vam može pomoći da se pripremite za intervju za posao, ili da kreirate oglase, a može vam biti i lični psiholog, neko s kim ćete podijeliti svoje probleme i dobiti odgovore kakve bi vam dao i sam psiholog.
„ChatGPT“ koristi nezamislivo veliku bazu podataka, koju je „naučio napamet“, selektira podatke, stavlja u kontekst i daje vam odgovor. Za odgovor mu treba svega nekoliko sekundi. Zanimljivo je to da, ako mu postavite pitanje na engleskom, dobit ćete odgovor na tom jeziku, ali ako ga pitate na bosanskom, i odgovor će biti na bosanskom. Prilično dobro piše bosanski jezik. Ako biste „ChatGPT“ pitali šta misli o posjeti Bosni i Hercegovini, odgovor bi bio da je posjeta našoj zemlji „zadivljujuće iskustvo“, razlog: bogato kulturno i historijsko naslijeđe, zapanjujuće prirodne ljepote i gostoljubiv narod. „ChatGPT“, zapravo, dijeli mišljenje mnogih posjetilaca naše zemlje i ono što sami prezentiramo kao mamac za turiste. OK odgovor, ali ništa zadivljujuće. O opsadi Sarajeva će također napisati prilično objektivan tekst, navesti činjenice, ono što je općepoznato.
POGLED U BUDUĆNOST
Ali ima i simpatičan pogled na budućnost grada. Kakav će život biti u Sarajevu 2070? „ChatGPT“ kaže: „U 2070. godini se predviđa da će Sarajevo biti zelen i prosperitetan grad. Uz kontinuirani rast obnovljivih izvora energije, očekuje se da će Sarajevo biti središte čiste i efikasne proizvodnje energije, s mnogim svojim prethodno uništenim zgradama obnovljenim modernim materijalima kako bi bili ekološki prihvatljivi i estetski ugodni. Očekuje se da će Sarajevo biti dom mnogim industrijama, kao što su tehnologija i finansije, dok će istovremeno zadržati jake veze s industrijom zabave po kojoj je poznato. Kako je Sarajevo doživjelo brz ekonomski rast u proteklih pedeset godina, ono je također postalo jedan od kulturno najrazličitijih gradova na svijetu, s ljudima iz različitih sredina koji skladno žive i rade zajedno. Očekuje se i da će grad biti dom mnogih univerziteta i istraživačkih instituta svjetske klase, koji će domaćim i stranim studentima i profesionalcima omogućiti pristup vrhunskom obrazovanju. Očekuje se da će grad imati modernu urbanu infrastrukturu, s više opcija javnog prijevoza, plus poboljšanu pješačku infrastrukturu, biciklističke staze i zelenije ulice. Očekuje se da će privreda Sarajeva nastaviti da raste, s fokusom na ekoturizam, visokotehnološke kompanije i finansije.
Sve u svemu, očekuje se da će život u Sarajevu 2070. godine biti miran i živahan, zahvaljujući poboljšanoj ekonomiji grada, ekološkim standardima i kulturnoj raznolikosti.“
Na pitanje postoji li mogućnost svjetskog rata širokih razmjera, „ChatGPT“ je kategoričan, ne, u ovom trenutku nema naznaka da se može desiti nešto takvo. Ipak, treba imati na umu da „ChatGPT“ nije ažuriran od 2021. godine, pa još ne zna za rat u Ukrajini. Vjerovatno će nakon ažuriranja „promijeniti“ mišljenje.
Kod vještačke inteligencije, vjerovatno ste već shvatili, uostalom kao i kod svega ostalog, ako razumijete kako funkcionira, onda znate šta da očekujete i kako da navedete na odgovor kakav vam u tom trenutku odgovara. Za sva ova pitanja odgovori su manje-više predvidljivi, očekivani. No, iznenađenje je, primjera radi, muzička preporuka. Dakle, zatražili smo preporuku za tri muzička albuma koje bismo danas mogli poslušati. Iskreno, očekivali smo nešto od današnje popularne muzike tipa Ariana Grande, Miley Cyrus, Selena Gomez..., muzičara koji dominiraju današnjim top-listama. No, odgovor „ChatGPT-a“ bio je potpuno iznenađujući, u pozitivnom smislu. Prva preporuka je Bon Iver, debitantski album iz 2007. godine For Emma, For Ever Ago. Činjenica je da je album pobrao dosta nagrada, između ostalog Grammy za najbolji debitantski album alternativne muzike. Da mi to nije predložio „ChatGPT“, vjerovatno ne bih nikad nabasao na YouTubeu na ovako dobru muziku. Druga je preporuka britanski rok sastav Radiohead, album iz 1995. godine OK Computer. Zanimljiva preporuka jer je riječ o jednom od najcjenjenijih rok albuma, s pregršt nagrada i kritikama kakvim se rijetko ko može pohvaliti, i prvi album ove grupe koji je zasjeo na prvo mjesto britanske liste najboljih albuma. Uostalom, lijepo od „ChatGPT-a“ što podsjeća na ovakve, pomalo zaboravljene stvari. Treća preporuka bio je američki reper Kendrick Lamar s albumom To pimp a Butterfly iz 2015. godine. Ako bismo pokušali razumjeti „ChatGPT“, onda bismo mogli reći da je ponudio tri albuma iz tri različita muzička pravca, ali kojima je zajedničko da svi imaju oznaku „alternativno“. Iznenađujuće, ponuđeni albumi su relativno stari, pa može navesti na zaključak da ima neke veze s godinama onoga ko pita. Kako god, veliki plus za „ChatGPT“.
Posljednje pitanje za „ChatGPT“ glasilo je kako će umjetna inteligencija promijeniti svijet, ili bolje rečeno šta misli o sebi. Odgovor glasi: „Umjetna inteligencija obećava da će revolucionirati svijet na mnogo načina. Pružajući kompjuterima i robotima mogućnost obrade složenih podataka i donošenja odluka, AI može značajno utjecati na način na koji se posao obavlja, kako ljudi komuniciraju s tehnologijom i kako se razvijaju odluke i strategije. Uz pomoć AI, neviđen nivo automatizacije mogao bi postati standard u mnogim industrijama, omogućavajući brže i efikasnije donošenje odluka. Osim toga, AI tehnologije mogu pomoći u stvaranju personaliziranijih i efikasnijih usluga, kao i personaliziranog marketinga. Nadalje, AI može pomoći u poboljšanju sigurnosti, analiziranju i tumačenju velikih skupova podataka i olakšati bolje razumijevanje potreba i preferencija kupaca. AI također može pomoći u rješavanju nekih od najhitnijih svjetskih društvenih problema analizom i razumijevanjem ljudskog ponašanja. U konačnici, potencijal umjetne inteligencije da revolucionira naše živote tek počinje da se koristi.“
Dakle, „ChatCPT“ se uglavnom slaže sa stavom osnivača Microsofta Billom Gatesom, koji je već upozorio da bi tehnologija umjetne inteligencije poput „ChatGPT-a“ mogla zamijeniti ljude na poslovima „bijelih okovratnika“. Microsoft je s tim u vezi potvrdio višemilionsku investiciju u kompaniju „OpenAI“.
Trka u razvoju AI tehnologije itekako je uzbudljiva i odvija se daleko od očiju javnosti, a vodi se uglavnom između kineskih i američkih kompanija.
Kineska preduzeća u posljednjih su nekoliko godina naglo povećala broj prijava patenata za proizvode umjetne inteligencije.
UTRKA KINESKIH I AMERIČKIH KOMPANIJA
Najviše patenata iz vještačke inteligencije i mašinskog učenja posjeduje kineski tehnološki gigant Tencent, zatim slijedi također kineski Baidu, tek onda ide američki IBM, zatim južnokorejski Samsung, kineska osiguravajuća kuća Ping An, pa Microsoft. Posebno je zanimljiva priča kineskog osiguravajućeg i bankarskog giganta Ping Ana. Ova kompanija je za pet godina broj prijavljenih AI patenata povećala s manje od 50 na više od 6.000. Među alatima AI koje je kompanija nedavno razvila jeste softver za analizu mikroizraza lica (tj. treptaja oka, nevoljnih trzaja), koji Ping An koristi za procjenu potraživanja od osiguranja koje njegovi klijenti šalju videom.
John Naughton, profesor javnog razumijevanja tehnologije na Open University, autor knjige Od Gutenberga do Zuckerberga: Šta zaista trebate znati o internetu, u autorskom tekstu koji je objavio The Observer kaže da je pojava „ChatGPT-a“ zvono za uzbunu.
Naughton podsjeća da je u januaru 1966. godine Joseph Weizenbaum, informatičar na prestižnom američkom univerzitetu MIT (Massachusetts Institute of Technology), otkrio Elizu, koja bi se zvala prvi chatbot na svijetu da je taj termin postojao u to vrijeme. Weizenbaum je napravio softver kako bi pokazao da je komunikacija između ljudi i kompjutera neizbježno površna. To je uradio tako što je osigurao tekstualni okvir u kojem se mogla razmjenjivati otkucana komunikacija s mašinom. Unutar programa nalazio se scenarij (koji je Weizenbaum nazvao DOCTOR) razgovora koji bi pacijent mogao imati sa psihoterapeutom. Način na koji je radio program jeste da uzima ono što ste upisali i obrađuje to kako bi proizveo odgovor. „Pretpostavimo da otkucate: ‘Malo sam depresivan zbog britanske politike.’ Eliza: ‘Misliš li da će ti dolazak ovdje pomoći da ne budeš depresivan?’ Ja: ‘Nadam se.’ Eliza: ‘Kažete li da se tome nadate iz nekog posebnog razloga?’ Weizenbaum je napisao program kako bi pokazao da, iako mašine naizgled mogu kopirati ljudsko ponašanje, to je zapravo kao da mađioničar izvlači zeca iz šešira: iluzija. A kada saznate kako je trik izveden, mislio je Weizenbaum, to prestaje biti iluzija. Nije bilo ničeg tajnog u vezi s Elizom: ako pročitate njen kod, onda razumijete kako funkcionira. Ono što je začudilo njegovog tvorca jeste da se čak, iako su ljudi znali da je to samo program, činilo da ga shvataju ozbiljno. Poznata je priča o njegovoj sekretarici, koja ga je zamolila da napusti sobu dok je ona imala svoj ‘razgovor’ s Elizom. Ljudi su bili potpuno oduševljeni time. Weizenbaumova humanistička ogorčenost potakla je njegovo doživotno protivljenje tehnološkom determinizmu ‘vještačke inteligencije’. Postao je trn u oku AI zagovornicima i svrstava se u red tehnoloških insajdera koji s rezervom posmatraju smjer putovanja čovječanstva ka ‘automatizaciji svega’“, kaže Naughton.
Intrigantan eho Elize u razmišljanju o „ChatGPT-u“ jeste da ga ljudi smatraju magičnim iako znaju kako funkcionira – kao „stohastički papagaj“ (riječima Timnita Gebrua, poznatog istraživača) ili kao mašina za „visokotehnološki plagijat“ (Noam Chomsky).
„U jednom od svojih predavanja Weizenbaum je istakao da s ovom tehnologijom neprestano sklapamo faustovske pogodbe. U takvim ugovorima obje strane dobijaju nešto: đavo dobija ljudsku dušu; ljudi dobijaju usluge koje nas oduševljavaju. Ponekad nam kompromis funkcionira, ali ako na kraju shvatimo da to nije dobro za nas, bit će kasno. Ovo je pogodba koju AI sada stavlja na sto. Jesmo li spremni za to?“, zaključuje Naughton.