Shamil Basayev je danas za Rusiju jedan od najkrvožednijih terorista u njenoj historiji. Ubijen je u operaciji FSB-a 2006. godine. Njegov zamjenik, Saudijac Ibn al-Khattab, likvidiran je 2002. godine. Ali Rusija je godinama tragala za ljudima koji su ih pratili u njihovoj misiji iz 1999. godine, kada su, kako Rusi tvrde, osmislili napade na regije u blizini Čečenije kako bi stvorili svoj halifat na Kavkazu. Posljednjih dana 2021. godine, FSB je locirao i pritvorio posljednju dvojicu tih muškaraca.

Akcija, u kojoj su sudjelovali i agenti Ministarstva unutarnjih poslova, izvedena je u Stavropoljskom kraju. Uhićenici, identificirani kao Kairbek Bakiev i Ilján Kanmurzáyev "bili su pripadnici ilegalne oružane formacije koju su predvodili Shamil Basáyev i Emir Khattab", objasnio je Istražni odbor u priopćenju prošlog ponedjeljka. Ovo tijelo, koje je zaduženo za istragu, tek treba utvrditi koje su tačno mjesto zauzimali u Basajevljevoj grupi.

Basajev i Khattab važne su ličnosti sukoba koji su uslijedili nakon raspada SSSR-a, koji se dogodio prije 30 godina, posebno dva rata u Čečeniji.

Čečenija je postala polunezavisna teritorija od Moskve nakon što su snage za nezavisnost suprotstavile moćnoj ruskoj vojsci u prvom ratu. Nakon Khasavyurt sporazuma, potpisanog u avgustu 1996. između Aslána Masjádova, šefa čečenskih snaga i generala Aleksandra Lebedeva, sekretara ruskog Vijeća sigurnosti, Čečenija je imala priliku obnoviti i formirati održivu državu. No, ispostaviće se da to tada nije bilo moguće.

Basayev je postao premijer Čečenske Republike Ičkerije, nepriznate države čečenskih pobunjenika. Basayev se radikalizirao, prihvatio selefizam i u avgustu 1999. sa svojom milicijom, takozvanom Međunarodnom islamističkom brigadom, napao susjedni Dagestan. Bila je to prva u nizu epizoda koje su pokrenule Drugi čečenski rat, kojim je Rusija ponovno preuzela kontrolu nad regijom, a novoimenovani premijer Vladimir Putin se nametnuo kao lider zemlje.

 

U avgustu 1999. godine grupa od najmanje 1000 gerilaca napala je rusku vojsku koja je štitila regiju Bótlij u Dagestanu. Poginule su 33 osobe a još 30 je ranjeno. Bakyiev i Kanmurzayev optuženi su za razbojništvo, oružanu pobunu i ubistvo vojnih i policijskih službenika. Potraga za Basajevljevim ljudima traje godinama. Rusko pravosuđe je do 2019. godine procesuiralo 72 osobe, osudivši ih na između tri i 15 godina zatvora.

Basajevljeva vojska napala je Dagestan 7. avgusta. Stigao je do okruga Bótlij nakon što je prešao okrug Tsumadinski, preuzimajući kontrolu nad nekoliko gradova uz mali otpor. Prvi cilj je bio da Dagestan postane nezavisna islamska država. Tada su "čekali na princip domina", odnosno, da ih slijede i druge regije Kavkaza. No, 11. avgusta ruske su vlasti najavile antiterorističku operaciju i početkom septembra vojska je protjerala Basayeva i Khattaba iz Dagestana. Prema službenim podacima, u borbama je poginulo oko 300 ruskih vojnika, a još 800 ih je ozlijeđeno.

Nakon ove epizode, u septembru 1999. nekoliko bombi eksplodiralo je u stambenim zgradama u Moskvi, Volgodonsku i Buinaksku, ubivši više od 300 ljudi. Godine 2004. Moskovski gradski sud proglasio je da je jedan od organizatora već mrtvi Khattab, iako je u to vrijeme bilo mnogo sumnji i teorija da ruske tajne službe imaju neke veze s tim. Ubrzo nakon ovih napada ruska vlada odlučila je da vojska uđe u Čečeniju. Počeo je drugi rat.

Sljedećih godina Basáyev će preuzeti odgovornost za brojne samoubilačke napade u Rusiji i krvave terorističke akcije kakva je bila uzimanje talaca u tetru Dubrovka (Nord-Ost) u Moskvi (2002. godina, 131 mrtva osoba ne računajući teroriste) ili masakr iz škole u Beslanu (2004. godine, 334 smrtno stradala).