Gledati klimatske promjene samo kao nešto što će se dogoditi budućim generacijama ima sve manje smisla. Kriza uzrokovana ljudskim aktivnostima sa fosilnim gorivima već je stigla, a njezini učinci postaju sve izraženiji. Klimatska hitna situacija ovog je ljeta ponovno ostavila trag tragedije, smrti i pepela na sjevernoj hemisferi zbog ekstremnih vrućina i divovskih požara koji su žestoko pogodili Kanadu, Grčku, Havaje, Španiju... I ne, to nije obična vrućina. Podaci koje obrađuju vodeće međunarodne agencije koje prate vremenske prilike i vremenske događaje ukazuju na to da je ovo najtoplije ljeto do sada zabilježeno na svijetu.

Juni i juli bili su najtopliji mjeseci ikad zabilježeni na planeti od početka izravnih mjerenja 1850. godine, prema mjesečnim izvještajima koje je pripremila služba Europske unije za klimatske promjene Kopernik. Podaci također ukazuju na to da se isto dogodilo u augustu. Dakle, bilo je to najtoplije ljeto na planeti barem u posljednjih 174 godine.

"Iako su podaci preliminarni, vjerovatno je da će protekli august biti i najtopliji august u našim globalnim temperaturnim rekordima", rekao je početkom sedmice Zachari M. Labe, istraživač sa Univerziteta Princeton. Prema mjerenjima koja je prikupio alat za snimanje koji je izradio tim Univerziteta Maine, svih dana augusta, osim dva, 13. i 14. augusta, globalne temperature bile su najviše zabilježene u tom mjesecu. Isto pokazuju podaci koje je prikupio Kopernik.

Uz to, 6. juli bio je najtopliji dan zabilježen ikada, s prosječnom površinskom temperaturom od 17,08 Celzijevih stepeni. Da biste pronašli prethodni rekord - 16,8 stepeni - samo se trebate vratiti na 2016. godinu. Ova posljednja činjenica ne može se zanemariti: najtoplije ljeto u posljednjih 174 godine događa se u ovom desetljeću, što je još jedan dokaz procesa zagrijavanja koji planet doživljava zbog stakleničkih plinova i koje se pojačava. Također, juli je u cjelini bio najtopliji mjesec do sada zabilježen.

Dok je na sjevernoj hemisferi ljeto, na južnoj je zima, a ipak se najviše globalne temperature uvijek postižu tokom razdoblja ljeta na sjevernoj hemisferi. To je zato što sjeverna hemisfera ima više kopna od južne, a zrak iznad kontinentalne površine topliji je od zraka na okeanu.

No, da bismo razumjeli proces koji je doveo do svih ovih rekorda u 2023. godini, potrebno je uzeti u obzir dva glavna čimbenika, ističe Labe. S jedne strane, El Nino, obrazac klimatske varijabilnosti povezan s toplijim temperaturama u Tihom okeanu, što na kraju utječe na cijeli planet. Do ovog ljeta na vrijeme je utjecao La Nina, suprotan fenomen, ali u junu su se počeli stvarati uvjeti za formiranje El Nina. Ova klimatska slika je ciklična, pa se mora uzeti u obzir još jedan uzrok koji je već strukturni: "dugoročno zagrijavanje uzrokovano klimatskim promjenama koje je stvorio čovjek", dodaje Labe. "Drugim riječima: temperature već rastu zbog klimatskih promjena, a El Nino privremeno još više podiže te temperature", rezimira ovaj znanstvenik.

“Razdoblje globalnog zatopljenja je završeno, sada je vrijeme za razdoblje globalnog vrenja", upozorio je krajem srpnja glavni tajnik UN-a Antonio Guterres. "Ušli smo na neistraženi teritorij zbog izuzetno toplih uvjeta u sjevernom Atlantskom okeanu", saopćio je Kopernik u julu, misleći na još jedan rekordni događaj koji se dogodio ovog ljeta: zagrijavanje atlantskih voda.

Klimatske promjene očituju se u prosječnom porastu temperature, ali i u porastu lokalnih ekstremnih događaja, poput toplinskih valova, koji su sve češći. Dobar primjer je Španija. Preliminarni podaci AIB (Državna meteorološka agencija) pokazuju da je Iberijski poluotok doživio četiri "potvrđena" toplotna vala ovog meteorološkog ljeta.

Ukupno četiri potvrđena vala čine ukupno 24 dana (peti, koji je u fazi proučavanja, dodati će još tri dana ako se potvrdi). Najgore je bilo posljednje: trajalo je devet dana i zahvatilo je 32 spanjolske provincije. Uz to, 56% dana augusta bilo je izloženo ekstremnim vrućinama.

Toplinski val je razdoblje abnormalno visokih temperatura koje traju nekoliko dana i utječu na značajan dio geografske regije. Ali ne postoje konkretni, tačni i jedinstveni kriteriji u cijelom svijetu. Ovo ljeto je četvrto po broju prijavljenih dana vrućine u nizu. Kada se podaci analiziraju, ponovno se pojavljuju daljnji dokazi o procesu globalnog zatopljenja koji se sada događa: ljeto s više dana vrućine ponovno je u ovom desetljeću - 2022. godine postavljen je rekord od 41 dan. Slijedi 2015. s 29, 2017. s 25 i ova 2023. s 24.

"To je trend, ovo ljeto potvrđuje ono što nam govore organizacije poput Svjetske meteorološke organizacije", napominje Teresa Ribera, vršiteljica dužnosti ministrice za ekološku tranziciju. "Ali prvi put ovog ljeta u potpunosti smo se suočili s raspravom o tome kako bi se gradovi trebali prilagoditi učincima klimatskih promjena u sektorima poput turizma", dodaje Ribera. "Klimatske promjene utjecat će na sva područja privrede", upozorava.

"Vrućina nije ono što je bila", naglašava ekolog i propagandist Andre Escriva. Ovaj stručnjak inzistira na tome da je pogrešno razmišljati o klimatskim promjenama kao o nečemu što će utjecati samo na buduće generacije: "početkom 2000-ih, kada sam proučavao znanost o okolišu, već je rečeno da su klimatske promjene nešto što će utjecati na buduće generacije, a mi o tome i dalje razgovaramo kao o nečemu što će se dogoditi našoj djeci. Ali buduće generacije od prije 30 godina već smo mi."

Budućnost koja nas čeka još je gora. Koliko će budućnost biti loša u narednim desetljećima - to jest, koliko će daleko ići zagrijavanje - nešto je što je još uvijek u rukama čovječanstva, iako je potrebno hitno i odlučno okretanje kormila kako bi se planet ostavio u sigurnim granicama, kao što je jasno iz najnovijeg velikog naučnog izvještaja skupine međunarodnih stručnjaka povezanih s UN-om. "Dugo smo znali da izgaranje fosilnih goriva dovodi do povećane vjerovatnosti opasnih toplinskih valova, a sada provjeravamo stvarnost tih predviđanja. Bez smanjenja emisija stakleničkih plinova, možemo samo očekivati da će se ti toplinski valovi nastaviti pogoršavati tokom sljedećeg desetljeća ili više", kaže Labe.

Zagrijavanbje ne utječe samo na temperaturu, već i na dostupnu vodu. Iako nije sasvim jasno kakav bi utjecaj klimatska kriza mogla imati na oborine, stručnjaci ukazuju na takozvanu poljoprivrednu sušu i hidrološku sušu, odnosno vlažnost tla i raspoloživih rezervi. Budući da porast temperature podrazumijeva više isparavanja, što zauzvrat smanjuje rezerve i povećava toplinski stres na vegetaciji.

Izvještaj naučnika UN-a također napominje da područje Mediterana već bilježi porast "hidroloških i poljoprivrednih suša". Osim toga, predviđa se povećanje površine sušnih zemljišta i požara ako globalno zagrijavanje dosegne dva stepena (već je na 1,2) u usporedbi s predindustrijskim razinama. Uz to, upozoravaju da će se "u južnoj Evropi više od trećine stanovništva suočiti s nestašicom vode ako temperatura dosegne dva stepena".

Ova sedmice zalihe slatke vode u zemlji u Španiji iznosile su 37,6%, što je više od 15 bodova ispod prosjeka posljednjeg desetljeća za istu sedmicu u godini, koji iznosi 52,9%. Glavni problem je nedostatak padavina koji se javlja u većem dijelu zemlje već više od godinu dana i koji neke bazene gura do krajnjih granica, što dovodi do smanjenja navodnjavanja i utjecaja na cijene nekih proizvoda, poput maslinovog ulja.

Ministarstvo za ekološku tranziciju Španije mjesečno priprema izvještaj o stanju suše. Posljednji, od 31. jula, bilježi da je 38,4% zemlje u stanju visoke pripravnosti ili hitne situacije zbog nedostatka vode. Međutim, potrebna je stvarno kišna jesen da se preokrene ova suša, koja je također pogoršana globalnim zatopljenjem koje već utječe na cijeli planet. "Klimatske promjene događaju se ovdje i sada", inzistira Escriva. "Svijet u kojem su moji roditelji odrasli više ne postoji", zaključuje ona.

Izvor: El Pais