U Evropi raste zabrinutost zbog oslabljene vojske i praznih arsenala usred kontinuirane ruske agresije na Ukrajinu. Tekst objavljen u Wall Street Journalu upozorava koliko bi Evropa bila ranjiva na moguću vojnu prijetnju Rusije zbog slabljenja njenih oružanih snaga i nedostatka artiljerije.

Od početka rata između Rusije i Ukrajine povećana je zabrinutost zbog mogućnosti da Moskva izađe kao pobjednik i odluči da proširi svoje sukobe na druge dijelove svijeta.

Iako se nekoliko stručnjaka slaže da se čini da ne postoji neposredna opasnost za Evropu, zabrinutost je izazvao deficit u vojnim sposobnostima ključnih zemalja u regionu, poput Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Njemačke.

Wall Street Journal piše da britanske oružane snage, koje su vodeći vojni saveznik SAD-a i imaju najveći odbrambeni budžet u Evropi, raspolažu sa samo 150 tenkova koji se mogu rasporediti i desetak ispravnih artiljerijskih oruđa dugog dometa. Zalihe su toliko prazne da je britanska vojska prošle godine razmišljala o kupovini višecjevnih raketnih bacača od muzeja kako bi ih modernizirala i prebacila u Ukrajinu, ali je ta ideja zasad odbijena.

Francuska, koja je sljedeći najveći evropski potrošač novca na naoružanje, ima manje od 90 komada teške artiljerije, što je ekvivalentno onome što Rusija gubi za otprilike mjesec na bojnom polju u Ukrajini. Danska, naprimjer, nema tešku artiljeriju, podmornice i sisteme protuzračne odbrane. Njemačka vojska ima dovoljno municije za dva dana borbe, navodi se u članku Wall Street Journala.

Desetljećima su zemlje Zapada mirno gledale na slabljenje vlastitih armija, jer su računale na Sjedinjene Američke Države kao na osnovu Sjevernoatlantske alijanse. Međutim, potencijalna prijetnja Evropi od Rusije i izolacionističkog stava SAD-a izazivaju sve veću zabrinutost i napetost, napominje Wall Street Journal.

Anthony King, profesor ratnih studija na Univerzitetu Warwick, objasnio je da je Evropska unija prestala ulagati u svoje odbrambene snage zbog nepostojanja neposrednih prijetnji koje bi opravdale potrošnju u ovoj oblasti.

King je izjavio da je Evropa prepustila vojnu dominaciju Sjedinjenim Državama i da je “u suštini zaspala”.

Međutim, Sjedinjene Američke Države, koje su do prošle godine pokrivale skoro 70 posto odbrambenih troškova NATO-a, možda neće biti tako velikodušne u budućnosti. Bivši predsjednik Donald Trump već je u nekoliko navrata doveo u pitanje vrijednost ove međunarodne organizacije, tako da se promjena može očekivati ​​ako pobijedi na predsjedničkim izborima 2024. godine.

Anders Fogh Rasmussen, bivši generalni sekretar NATO-a, izjavio je da, iako je ekonomska moć zemalja međunarodne organizacije i dalje superiornija od one Rusije i njenih saveznika, prijetnju ratom treba shvatiti ozbiljno ako se ne počne ulagati u municiji.

Ukrajinska novinska agencija objavila je da se u 2024. godini predviđa povećanje cijena municije zbog nedostatka baruta. Petina budžeta Ministarstva odbrane Ukrajine bit će usmjerena na proizvodnju municije.