U povodu 25. novembra, koji se svake godine obilježava kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine, grupa “Rejjan” iz Sarajeva objavila je pjesmu “Postojbino draga”. Riječ je o domoljubnoj/rodoljubnoj lirskoj pjesmi koja je, kako su istakli članovi ovog sastava, prava himna BiH, njenih ljudi, naroda i vjera. Kako je istaknuto, cilj projekta “Postojbino draga” jeste identifikacija svih stanovnika BiH s državom, a ujedno i obilježavanje jubileja – trideset godina od obnove nezavisnosti – ali i 79 godina državnosti jedine nam domovine. U projektu su učestvovali horovi/grupe svih konfesija, a kroz spot prikazana kulturna, historijska i prirodna bogatstva. Muziku ove pjesme potpisuje Latif Močević, dok je za aranžman bio zadužen Halid Hajduković. Svoje učešće na projektu kao autor teksta bilježi i Džemaludin Latić. Hayat je bio zadužen za produkcijski dio, a kadrovi spota prikazuju Sarajevo, Zvornik, Travnik, Novu Bilu, Kreševo, Fojnicu, Gradačac, Mostar, Bihać i Bobovac. Generalni pokrovitelj projekta jeste Fond memorijala Kantona Sarajevo.
Osim što je “Rejjan” sastav koji izvodi duhovnu muziku muslimana, ujedno je i udruženje koje ima za cilj promociju multikulturalnosti. Na čelu ove grupe i udruženja nalazi se Rijad Imamović, koji je na promociji projekta “Postojbino draga” istakao da je pjesnik uzeo motiv, duhovni etimon vile i udava koji je poznat u književnoj tradiciji naše zemlje, kao i u njenoj plemenitoj “divljoj misli”, duhovni etimon koji nas sve okuplja.
“Jer vila je simbol onog dobrog duha ove zemlje, njen šarmantni, nježni i hrabri čuvar, koga nalazimo u usmenoj tradiciji kod svih bosanskih vjera i nacija. Udav je ovdje simbol zla – napadača na ovu zemlju i njeno ruho i njeno blago. S druge strane, pjesnik je, u središnjim invokacijama u tkivu ove himnične pjesme, kroz pozdrave sva četiri identiteta BiH – muslimanskog, katoličkog, pravoslavnog i jevrejskog, kao i onog koji pripada sekularnim humanistima, na lirski način ujedinio našu dragu, često nesretnu, nikom krivu i nikom dužnu zemlju BiH i zato je zdušno potrebno da se ova pjesma uglazbi i izvodi u svakoj dostojnoj prilici”, rekao je tada Rijad Imamović.
On je za Stav, u vezi s ovim projektom, kazao da naša država ima himnu koja ima samo melodiju bez teksta. Oni su, usudio se reći, pokušali napraviti svojevrsnu himnu BiH koju će pored melodije pratiti i odličan tekst.
“Iako postoji uvriježeno mišljenje da se prethodnih godina već radilo na sličnim projektima, ne bih se složio s tim. Mi pozdravljamo pjesme i autore koji na bilo koji način odaju poštovanje našoj domovini i narodima koji u njoj žive, ali posljednji sličan projekt ovakvog tipa jeste patriotska pjesma snimljena 1992. godine pod nazivom 'Mojoj dragoj BiH', autora zagrebačkog 'Drugog načina' Ismeta Kurtovića. Bio je to najljepši muzički izraz podrške našoj domovini u vrijeme ratnih razaranja. Mogli bismo reći da pjesma 'Postojbino draga' predstavlja današnji muzički izraz podrške kulturi, historiji, tradiciji i različitim konfesijama prisutnim stoljećima na tlu BiH”, počeo je priču Rijad Imamović.
Za potrebe snimanja pjesme “Postojbino draga” “Rejjan” je uspio okupiti čak petnaest horova iz svih dijelova naše države, što ovom projektu daje poseban značaj. Rijad Imamović kaže da su čelnici svih horova s oduševljenjem prihvatili njihov poziv, što ocjenjuje vrlo bitnim kako bi se pokazalo da je suživot itekako moguć bez obzira na sve izazove s kojima se obični, mali čovjek, bez obzira na njegov identitet, svakodnevno susreće. Muzika je, svakako, jedna od vezivnih komponenti.
“S obzirom na to da projekt 'Postojbino draga' predstavlja jednu lijepu priču, imali smo zaista podršku svih horova koji su učestvovali u ovom projektu. Kada smo im objasnili da se radi o domoljubnoj pjesmi posvećenoj našoj domovini, od svih horova naišli smo na volju, želju i spremnost da učestvuju u ovom projektu. Možda smo imali malo problema s vremenom i lokacijama jer smo željeli da prikažemo sve ljepote BiH, ali na kraju je i vrijeme bilo na našoj strani. Za potrebe ovog projekta okupili smo petnaest horova iz svih dijelova BiH, među kojima su bili muslimanski, katolički, pravoslavni, jevrejski, ali i građanski horovi. Svako od njih dao je poseban pečat ovoj pjesmi”, objasnio je.
ČUVATI MULTIKONFESIONALNOST I MULTIKULTURALNOST KAO TEMELJNE VRIJEDNOSTI
“Rejjan” je grupa koja izvodi duhovnu muziku muslimana na više jezika, a to su bosanski, engleski, turski i arapski. Ipak, nikako se ne smije zaboraviti da su aktivni i u izvođenju sevdaha, u čemu se najviše ističu izvođači Rafid Subašić i Tarik Kovačević.
“Smatramo da nismo 'interpretatori' sevdalinke u nekom banalno-estradnom smislu, već kada pjevamo sevdah smatramo se čuvarima i prenosiocima važnih uspomena iz davnih vremena. Grupa je u svojih šesnaest godina postojanja organizirala mnogo koncerata i nastupa, kako na području BiH, tako i u mnogim gradovima širom Evrope. Također je učestvovala na mnogim humanitarnim koncertima i drugim organizacijama humanitarnog karaktera. Udruženje je realiziralo mnoge projekte, od kojih kao najvažnije ističemo 'Cvijet Srebrenice', 'Bijele trake' i, naravno, 'Postojbino draga'”, podvlači Imamović.
Jedna od redovnih aktivnosti “Rejjana”, kako grupe, tako i udruženja, jeste posjećivanje povratnika na području bh. entiteta Republika srpska, gdje se druže s njima kroz dijalog te kulturni i vjerski program. Posljednja aktivnost te vrste bila je posjeta džemata u Janji, Srebrenici i Zvorniku, gdje su u sklopu manifestacije “Dani tradicije i običaja Bošnjaka” obilježili Dan državnosti BiH. Djeca i odrasli su uživali u izvedbama ilahija i kasida te u radionicama tradicionalnih umjetnosti kao što arapska kaligrafija, ebru slikanje na vodi i pirografija. Upravo zato smo Rijada Imamovića pitali koliko povratnicima, pa i svim ostalim stanovnicima u BiH znači duhovna muzika i manifestacije koje u centar stavljaju očuvanje.
“Duhovna muzika potiče duhovne vrijednosti u čovjeku kao što su sposobnost za ljubav, slobodu, poniznost i samosvijest. S druge strane, nacionalni identitet je veoma važan dio identiteta svakog čovjeka jer on je sredstvo ujedinjenja građana jedne države, ono što čini državu drugačijom od drugih. Mi u BiH, s obzirom na našu multikulturalnost, prebogati smo, što nas čini svojim i posebnim u odnosu na druge. Zbog toga je izuzetno bitno da se u BiH promoviraju oni kulturni sadržaji koji predstavljaju nacionalno i etničko kao najveću vrijednost. Moram istaći da u BiH najveću popularnost ima zabavna, pa narodna muzika, a tek onda duhovna, klasična. Nakon rata se ipak desio procvat i duhovne muzike, što smo svjedoci i mi iz 'Rejjana' jer trajemo već šesnaest godina. Imamo, mogu slobodno reći, respektabilnu publiku. Ono što me posebno raduje da je sve više mladih osoba koje slušaju i vole ovu vrstu muzike. Promjene su se desile zahvaljujući i organizaciji brojnih događaja širom BiH kao što su 'Dani bosanske duhovnosti', 'Večeri duhovne muzike' i drugi. Potrebna je i značajna podrška institucija sistema, vlast bi trebala podržati ovakve projekte jer šalju poruke o poželjnim vrijednostima i predstavljaju najveće nematerijalno dobro koje ostaje. Tokom rada na projektu 'Postojbino draga' vidio sam koliko je velika bila i podrška građanstva u BiH”, naglasio je lider “Rejjana”.
Za BiH, podsjeća Imamović, kažu da je oličenje multikulturalnosti i multikonfesionalnosti.
“Multikulturalnost znači prožimanje i zajednički život više kultura, više oblika kulturnog života u jednoj državi, jednoj sredini, jednoj zemlji. Multikulturalnost i multikonfesionalnost bi trebale značiti bogatstvo nekog društva, ali ne tako da se nečija kultura pokušava osiromašiti, a identitet i vjerska pripadnost degradirati. Čuvajući multikonfesionalnost i multikulturalnost kao naše temeljne vrijednosti, uvidjeli smo da su naše razlike naša prednost i da su one naš glavni uvjet za opstanak BiH”, kategoričan je.
