Duda Balje, kosovska političarka bošnjačkog porijekla i predsjednica Socijaldemokratske unije (SDU), proteklih je dana bila izložena prijetnjama i neugodnostima koje je njoj i članovima njene porodice upućivao muškarac kojem je određen jednomjesečni pritvor. Uhapšeni čovjek prijetio joj je „metkom posred čela“, uznemiravao s više od dvije stotine telefonskih poziva dnevno, vrijeđao je njenog oca, a Balje u razgovoru za Stav ističe da je na pravosudnim organima da riješe ovaj slučaj.

Osim kratko o problemima s kojima se trenutno suočava, što je bio i povod za razgovor, dotaknuli smo se i aktuelne situacije na Kosovu, položaja kosovskih Bošnjaka i odnosa s dijasporom i Bosnom i Hercegovinom.

„Problemi s kojima se ja trenutno suočavam rezultat su moje nediscipline i neposlušnosti. Na putu sam rješavanja istih i molim Allaha da se više nikad ne ponove. Zahvaljujem se svim dobrim ljudima na podršci. Čuvajte sebe i sebi drage ljude i ne zaboravite: što više postajete jaki, više vas udaraju. Možda sam ja samo jedan manjinski poslanik koji nije poslušan, ali sam zato osoba koja će se uvijek boriti za sebe i svoju porodicu“, navela je Balje, dodajući da zbog istrage i skorog suđenja ne smije komentirati niti iznositi više detalja u vezi s događajima koji su njoj i njenim najbližim napravili haos u životu.

Nezvanično saznajemo da je ista osoba ranije prijetila još nekim istaknutim članovima SDU-a.

Govoreći o svakodnevici građana Kosova, Balje navodi da politička situacija diktira i društvenu i ekonomsku.

„U relativno smo nestabilnom, turbulentnom i  vrlo osjetljivom periodu. Problemi su konkretni: Asocijacija srpskih opština, preplitanje velikih albanskih partija, pritisak Amerike i donekle Evrope.“

Na pitanje da li se na Kosovu stvara nova Rs Balje odgovara da je politički otpor prema toj ideji izuzetno velik.

„Politički otpor koji pružamo protiv fenomena Republike srpske kod nas je ekstremno veliki. Naučeni na primjeru Bosne i Hercegovine, teško će bilo ko od kompetentnih političara pristati na to. Trenutno traje borba na ovu temu, a ubrzo će se znati i ishodi. Kod nas je i sam termin 'srpskih opština' problem. Premijer Albin Kurti je protiv privilegovanja srpske zajednice u odnosu na ostale. Spominje se Ahtisarijev paket vrlo često. Srbi ne popuštaju i svaka dva dana desi se po neki incident. Igra moći, pozicija, dominacije, utjecaja sa strane... Zanimljivo, ali ujedno i veoma rizično“, ocjenjuje naša sagovornica.

Budućnost Kosova, smatra, bit će lakša i sve će se iskristalizirati u momentu kada budu riješili vječiti problem sa Srbima.

„Kosovo jeste i ostaje multietnička država koja će biti primjer perfektnog suživota svih zajednica i definitivno će biti primjer poštivanja različitosti, demokratije i tolerancije.“

Upitana o političkom utjecaju Bošnjaka na Kosovu, Balje navodi da je on prilično inferioran, dok za odnose među Bošnjacima u ovoj državi kaže da su kompleksni.

„Položaj Bošnjaka kod nas je nepromjenjiv, politički su na lokalnom i centralnom nivou prisutni već dugo između snaga Srba i Albanaca i u tom su odnosu relativno inferiorni. Međusobni odnosi Bošnjaka u realnom životu su bratski, dok su u političkom daleko od toga. Tri političke opcije, partije sa svojim stolicama u Parlamentu, zamjenica premijera i sve to naizgled djeluje složno, ali nikako ujedinjeno. Za to i takvo stanje plaćamo cijenu.“

U odnosu na Bosnu i Hercegovinu, veliki problem i dalje predstavlja komunikacija, odnosno kretanje građana bez viza, koje je izuzetno teško dobiti.

„Veliki problem za kvalitetnu konekciju Bošnjaka Kosova i Bosne i Hercegovine jeste vizni režim. Na vidiku je rješenje problema koje ćemo okončati glasanjem kako u našem Parlamentu, tako i u Bosni i Hercegovini. Nakon toga, očekujemo mnogo veću saradnju i nas i vas u svim poljima“, izjavila je Balje, naglašavajući da se vrlo nestrpljivo očekuje taj trenutak.

Kosovska dijaspora broji više od sedam stotina hiljada ljudi, a prema izjavi Fehmija Mehmetija, guvernera Centralne banke Kosova za švicarski list LeCanton27., albanska je dijaspora iz Švicarske i zemalja Evropske unije tokom prošle godine na Kosovo donijela više od tri milijarde eura. Balje potvrđuje da je dijaspora veoma vezana uz Kosovo.

„Pored emotivne povezanosti, veoma je važna ona ekonomska. Zavisni smo od njih na mnogim poljima i sve je više naših ljudi koji im se pridružuju. Iseljavanja su velika i konstantno traju, a tempo se intenzivirao sada poslije korone. Tokom ljeta i zimskih praznika, prisustvo dijaspore na Kosovu mijenja sliku naše države u najpozitivnijem smislu.“