Očekuje se da bi se Nizozemska službeno mogla izviniti za svoju ulogu u 250 godina ropstva, ali planirani potez, koji neki kritičari nazivaju potpunom glupošću, prijeti da izazove raskol u zemlji.
Premijer, Mark Rutte, 19. decembra trebao bi saopćiti javno poruku koja će imati za cilj pružiti određen vid satisfakcije.
Očekuje se da će ovo biti izvinjenje za 250 tokom kojih su Nizozemci ekonomski i kulturno eksploatirali više od 600.000 ljudi iz Afrike i Azije – oko pet posto od 12 miliona Evropljana koje su porobili iz 17. do 19. vijeka. Navodi se i to da bi osim ovoga trebalo biti izdvojeno 200 miliona eura za projekte podizanja svijesti i 27 miliona eura za muzej ropstva.
Međutim, grupe, uključujući Nationale Reparatie Commissie u Surinamu, koji su kolonizirali Nizozemci, već su protestirale da Nizozemska postupa na "ishitreni i ukaljani" način, uz nedostatak konsultacija.
Raste pritisak za djelovanje nacionalne vlade. U oktobru je parlamentarna većina podržala službeno izvinjenje nakon što je radna grupa izvijestila o istraživačkom putovanju u Surinam, Curaçao i Bonaire. U proteklih 18 mjeseci, gradonačelnici Amsterdama, Roterdama, Utrehta i Haga, kao i menadžment De Nederlandsche Bank, izvinili su se za ulogu svojih institucija u ropstvu i bogaćenje iz njega.
Don Ceder, poslanik stranke ChristenUnie koji je bio na putovanju, vodeći je zagovornik akcije.
˝Izvinjenje je važno za Nizozemsku kao društvo u našim pokušajima da se borimo protiv podjela i polarizacije unutar multikulturalnog društva. Nekome je teško povjerovati, ali moja nedavna posjeta mi je pokazala da trgovina robljem i privreda koja je izgrađena u bivšim kolonijama i danas pogađa ove zemlje˝, rekao je.
Budući da istraživanje pokazuje da 70 posto afričko-karipske zajednice u Nizozemskoj, koja se uglavnom sastoji od potomaka porobljenih, smatra izvinjenje važnim i da je uporno odsustvo izvinjenja nizozemske vlade imalo više negativnih posljedica po pomirenje nego što ljudi izgleda shvataju.
Sharon Dijksma, gradonačelnica Utrechta kazala je da bi to bilo važno priznanje da su elite prošlih vremena pogrešno profitirale od trgovine s trajnim efektima.
˝Za potomke porobljenih ljudi, ovo je nešto što i dalje ima uticaja na njihov svakodnevni život upravo sada. Važno je shvatiti da, naravno, građani Utrechta danas nisu bili uključeni i nisu odgovorni za ono što su naši preci pogriješili u prošlosti. Ali to ne znači da ne možete preuzeti ulogu stvarnog izvinjenja, priznajući da je ono što se historijski dogodilo bilo pogrešno i da je to bio zločin protiv čovječnosti˝, naglasila je gradonačelnica.
Linda Nooitmeer, predsjednica NiNsee, nizozemskog instituta za proučavanje ropstva, kazala je da je izvinjenje dobrodošlo, ali da je to samo početak u rješavanju nejednakosti, ulaganju u pravedne šanse za etničke manjine i ugrožene zajednice.
˝U periodu ropstva ljudi su kupovani ogledalima i kristalima. Čak i kada se izvinjenje iznese na najvišem nivou, ljudi moraju živjeti izvinjenje i znati šta ono znači. Moramo se pozabaviti stavovima o ljudima afričkog porijekla danas˝, naglasila je.
Nizozemska se bori s izvještajima o sistematskom rasizmu u svojim policijskim snagama, a 2020. godine, a ranije ove godine, zamjenik ministra finansija Marnix van Rij priznao je da postoji institucionalni rasizam u poreskoj upravi, nakon što su desetine hiljada roditelja, često s dvojnim državljanstvom, lažno optuženi za prevaru s beneficijama za brigu o djeci.
Inače, pretežno ljudi migrantskog porijekla imaju manje kuće, niže nivoe obrazovanja i prihode i lošije zdravlje, zaključak je prošlosedmičnog izvještaju Nizozemske statistike. Međutim, izvinjenje za ropstvo je sporna tema, a prema anketama I&O skoro polovina Nizozemaca ne podržava izvinjenje, dok 38 posto podržava.
˝Većina ljudi migrantskih korijena već je podržala izvinjenje. Ljudi koji su za izvinjenje kažu da moramo prepoznati historijsku činjenicu, a neki kažu da ona može biti od pomoći potomcima porobljenih ljudi. Ljudi koji su protiv kažu da je to bilo davno, da sada nema veze, radi se o nekoj drugoj generaciji. Mislim da je strah da ako ponudite izvinjenje, odjednom morate platiti odštetu˝, rekao je I&O istraživač Asher van der Schelde.
Od vitalnog je značaja slušati mišljenja u zajednicama pogođenim ropstvom, smatra historičarka Surinama sa Univerziteta u Amsterdamu, Rosemarijn Höfte.
˝Kralju je zaista potrebna uloga˝, kazala je i dodala:˝Kralj se u Indoneziji izvinio za pretjerano nasilje u kolonijalnim vremenima i rekao da je svjestan da to utiče na mnoge generacije. Zašto bi Karibi bili drugačiji? Ako želite da ovo uradite kako treba... to mora da bude sa ceremonijama. Veoma je emotivno i ovo morate da uradite zajedno˝
Neki vjeruju da bi Nizozemci, jedna od posljednjih zapadnih nacija koja je ukinula ropstvo 1. jula 1863, mogli napraviti presedan, kao što je ranije ove godine uradilo Ujedinjeno Kraljevstvo nakon što su i kralj Charles III i princ od Walesa izrazili ˝ličnu i duboku tugu˝ u govorima u Ruandi i Jamajci.
No, drugi vjeruju da je izvinjenje jeftina politička gesta.
˝U današnje vrijeme je veoma moderno izviniti se za užasne stvari koje su se desile u prošlosti. Mislim da je potpuna glupost nuditi izvinjenje za stvari za koje niste krivi. Ako se moramo izviniti zbog ropstva, onda bi to morale uraditi i sve zapadne vlade koje su bile uključene. Da li Francuska treba da se izvini za okupaciju Holandije krajem 18. vijeka? Da li bi se Amerikanci trebali izvinjavati za skoro sve? To je besmislen proces. Potrošite novac da učinite nešto u vezi sa užasnim situacijama danas, poput prisilnog rada ili diskriminacije, umjesto da se izvinite zbog nečega što se dogodilo prije 11 generacija˝, smatra historičar Marten van Rosem.
