Val državnih udara pogodi Afriku svakih nekoliko sedmica. Posljednji se desio u Gabonu, gdje je vojska najavila preuzimanje vlasti i svrgnula predsjednika Alija Bonga nakon četrnaest godina vladavine, predsjednika čija je porodica bila na vlasti više od pola stoljeća.
Nikada u afričkoj historiji nije se dogodilo toliko državnih udara u tako kratkom vremenu. Zimbabve, Gvineja, Čad, Mali, Burkina Faso, Sudan i Niger proživjeli su ono sa čime se sada suočava Gabon. U Gabonu je vojska imenovala generala Bricea Oliguija Nguemu za novog prelaznog predsjednika.
Više od pola stoljeća porodica Bongo bila je na čelu ove afričke države. Omar Bongo vodio je Republiku Gabon od 1967. do 2009., kada je prvi put izabran njegov sin Ali Bongo. “Zaslužio sam svoje mjesto iako mi je ime bilo prepreka”, kazao je nakon preuzimanja predsjedničke dužnosti. Bilo je to četrnaest godina u kojima "frustrirani nasljednik" nije izbjegao kontroverze, neizvjesnost i nestabilnost.
Alain-Bernard Bongo (Ali, nakon očevog primanja islama) studirao je u Francuskoj prije nego što je započeo studij prava. Okušao je sreću u muzici ali je brzo završio u politici, slijedeći stope svog oca, koji ga je integrirao u Gabonsku demokratsku stranku, tada jedinu stranku u zemlji. Prije nego što je postao predsjednik, bio je ministar odbrane. Ali je bio očev prirodni nasljednik nakon njegove smrti.
U predizbornoj kampanji koja ga je dovela na vlast zalagao se za "promjenu", godine 2009. osvojio je 41 posto glasova i do danas vodio jednu od najbogatijih zemalja Afrike. O njegovom reizboru 2016. odlučilo je samo 5500 glasova, iako su njegovi protivnici tvrdili da su izbori pokradeni. Od tada je zemlja živjela u nasilnim demonstracijama i društvenim krizama, što je regiju dovelo do nestabilnosti. Godine 2019. je Gabon preživio pokušaj puča koji je ponovljen prije nekoliko dana.
Broj državnih udara u Africi dosegao je rekordan nivo. U samo pet godina dogodili su se državni udari u Zimbabveu (2019.), Gvineji (2021.), Čadu (2021.), Maliju (januar i august 2021.), Burkini Faso (januar i septembar 2022.), Sudanu, Nigeru (2023.) i sada u Gabonu. Jedanaest državnih udara u pet godina, kojima treba dodati nekoliko neuspjelih pokušaja u Gvineji Bissau ili Nigeru i Gabonu. U Zimbabveu je državni udar izvela sama vladajuća stranka, Zanu-PF 2015. godine i njime je svrgnuta vlast Roberta Mugabea.
Državni udar koji se dogodio u Gabonu u ranim jutarnjim satima 30. augusta svrgnuo je Ali Bonga nakon što je 2009. godine nastavio diktaturu koju je započeo njegov otac 1967., dok su posljednji udari u Maliju i Burkini Faso smijenili dvije vojne hunte koje su na vlast došle istim putem. U Nigeru je vojska svrgnula demokratski izabranog predsjednika Mohameda Bazoum. Najčudniji državni udar bio je onaj koji se dogodio u Čadu, kada je predsjednik Mahamat Déby sam izveo državni udar kako bi ostao na vlasti nakon smrti svog oca.
Francuska je nit koja povetuje brojne udare u Africi. Burkina Faso, Mali i Niger, tri bivše francuske kolonije, prekinule su odnose sa svojom bivšom metropolom, protjeravši francuske ambasadaore iz svojih zemalja. Gabon je također bio važan saveznik Francuske na kontinentu zahvaljujući dinastiji Bongo, a, iako je prerano donositi zaključke, sve ukazuje na to da će smjenom Ali Bonga biti nastavljen gubitnički niz Emmanuela Macrona.
Iskustvi uči da nakon udara ne dolaze nužno promjene ni boljitak. Čak i u državnim udarima u kojima su se svrgavale decenijske diktature, kao što je slučaj u Gabonu, dolazak vojske na vlast samo mijenja jednu autoritarnost drugom, svaka od vojnih hunti najavila je prijelazno razdoblje koje varira od dvije do pet godina, bez održavanja izbora.
