Čitate li ove naslove bez konteksta, mogli biste pomisliti da su se pojavili u ruskim propagandnim novinama: “Blitzkrieg: Putin stigao do Kijeva za jedan dan” ili “Ruski udar je odgovor na prijetnju NATO-a” ili “Amerikanci i Britanci žele rat u svakom trenutku". Oni zapravo dolaze iz tri najveće novine u Srbiji, zemlji za koju se Zapad želi vezati i koja je kandidat za članstvo u EU.
Balkan je geopolitička šahovska ploča sa Zapadom s jedne i Rusijom s Kinom s druge strane. Bruxelles godinama ulaže milijarde – a da se klatno nije pomaknulo u željenom smjeru. Nova studija sada kaže: Zapad može učiniti nešto samo ako se suprotstavi toksičnom utjecaju ruske propagande na Balkanu.
Regija leži u srcu evropskog kontinenta i okružena je članicama EU-a: ključno strateško mjesto. Slaba tačka, s evropskog gledišta, koju je rat u Ukrajini dodatno oslabio. Ili, s ruskog gledišta, prilika. Prema mišljenju stručnjaka, evropska integracija Zapadnog Balkana – Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Albanije – dugoročno nema alternative.
"Na Balkanu ne smije postojati niša u kojoj bi Rusija ili drugi akteri mogli zapeti", rekla je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock prošle godine. Naime, EU je već godinama najveći investitor u regiji i zapošljava brojne diplomate i stručnjake na terenu, piše Die Welt.
U smislu realpolitike, međutim, bilo je koraka unatrag: sukob između Srbije i Kosova oko njegove nezavisnosti nedavno je prijetio ponovnom eskalacijom, ali mirno rješenje je preduvjet za ulazak obje zemlje u EU. A u Bosni i Hercegovini, predsjednik entiteta Republika srpska, Milorad Dodik, gura naprijed s otcjepljenjem, tamošnje stanovništvo, kao srpska većina, smatra da su za rat u Ukrajini krivi Zapad i Ukrajina. A reputacija EU je još gora.
Balkanski stručnjak Thomas Brey glavni razlog za to vidi u kampanjama dezinformiranja Moskve. "Sve zapadne milijarde i stručnost nestaju pred ruskom propagandom", kaže Brey, koji je istraživao utjecaj ruskih državnih medija na regiju, posebice Srbiju, u nedavnoj studiji za Fondaciju Friedrich Naumann.
Da bi to učinio, analizirao je sadržaj "Russia Today" i "RT Balkan" i njihovu recepciju u srpskim medijima. Na Zapadnom Balkanu ruski mediji mogu slobodno emitirati, za razliku od EU gdje je to zabranjeno. "Utjecaj ruske propagande u regiji je otrovan", kaže Brey. Širi se narativ da su Rusija i Kina predane multipolarnom svijetu i brizi oko manjih zemalja, dok Zapad isključivo pokušava osigurati američku nadmoć u unipolarnom sustavu.
Iz Beograda ne treba očekivati nikakav otpor ruskom narativu u zemlji, naprotiv; predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da želi svoju zemlju približiti EU, ali vodi politiku klackalice između Zapada i Istoka. Odbacuje sankcije Moskvi, iako bi Srbija kao kandidat za ulazak u EU morala svoju vanjsku politiku prilagoditi politici EU.
Prije nekoliko godina dao mu je ruski predsjednik Vladimir Putin borbene avione i tenkove. Osim toga, Vučić svojom državom de facto upravlja sam, sistem je skrojen po njegovoj mjeri. Budući da su mediji u Srbiji velikim dijelom cenzurirani i pod državnom kontrolom, a u svakom slučaju slijede prorusku i prokinesku liniju, sadržaj ruskih državnih medija “pada na plodno tlo”, kaže Brey.
