Hapšenjem državnog vrha vojska Myanmara rano jutros je izvršila državni udar i preuzela vlast u zemlji. Glasnogovornik vladajuće Nacionalne demokratske unije (NLD) Myo Nyunt je potvrdio da je uhapšena čelnica ove zemlje, ministarka vanjskih poslova Myanmara Aung San Su Kyi te drugi vodeći kadrovi te stranke.

On je istakao da je vojska preuzela vlast u zemlji. Kako je saopćila vojska, od jutarnjih sati zemlju vodi načelnik Generalštaba Myanmara Min Aung Hlaing. U saopćenju je navedeno da je puč izvršen nakon navodnih prevara na izborima 8. novembra 2020. godine.

Aung San Su Kyi rođena je 1945. u elitnoj porodici iz tadašnjeg Rangoona, danas Yangona. Ona je kći generala Aung Sana, heroja bporbe za nezavisnost na kojeg je izvršen atentat kad su joj bile samo dvije godine.

Školovana u najboljim školama i na Oxfordu, radila je u UN-u, gdje je upoznala supruga, britanskog profesora Michaela Arisa, s kojim ima dvoje djece. Vraćajući se u Burmu u posjet bolesnoj majci 1988. godine, usred pobune protiv diktatora Ne Wina, preuzela je vodstvo demokratskog pokreta i pobijedila na izborima 1990, koje je poništila vojna hunta.

Od tada je "Dama" provela desetljeće i po u kućnom pritvoru koji ju je odvojio od djece i spriječio da se oprosti od supruga prije nego što je umro od raka 1999. godine. Za sve te žrtve koje je podnijela u svojoj borbi za demokratiju, dobila je Nobelovu nagradu za mir 1991.

No, nije se libila prihvatiti pragmatizam i odreći se svojih principa kad je njezina stranka pobijedila na izborima 2015. godine. Sada, nakon što je šest godina "spavala s neprijateljem", prijeti joj novi povratak u kućni pritvor.

Posljednjih godina, unatoč tome što i dalje uživa većinsku podršku u svojoj zemlji, njezin je imidž uništen u inozemstvu zbog načina tretiranja tamošnjih muslimana, prema kojima budistička Burma ne skriva mržnju. Rohingye, koji prema burmanskom ustavu nisu priznati kao jedna od 135 etničkih grupa u zemlji, čak nisu ni državljani Burme, iako su mnogi tamo rođeni i iako su nekoć podržavali Aung San Suu Kyi, koja je od dobitnice Nobelove nagrade za mir postala žena koja odobrava i opravdava genocid.

U decembru 2010., nedugo nakon što je puštena iz dugotrajnog kućnog pritvora, "Dama" je dala intervju za ABC u kojem je već bila vrlo pragmatična i prije dolaska na vlast.

Uvjerena da će jednog dana u Mianmaru (službeno ime bivše Burme) vidjeti demokratiju, kao i kad je pobijedila na izborima 2015. godine, prepoznala je da "u cijelom svijetu komercijalni interesi imaju prednost nad ljudskim pravima". I najavila je da bi željela imati "dobre odnose s Kinom", koja je u to vrijeme u zatvoru držala Nobelovca, dobitnika nagrade za mir Liu Xiaoboa koji je umro 2017. godine.

Mjanmar, nekadašnja Burma, nalazi se u jugoistočnoj Aziji između Indije i Kine. Zemlja s dugom obalom u Bengalskom zaljevu ima gotovo 54 miliona stanovnika. Stanovništvo čini više od 130 etničkih skupina. Dvije trećine su Bamari, uključujući de facto čelnicu Aung San Suu Kyi i gotovo cijelu državnu i vojnu elitu.

Kinezi, Kachini i Kareni su među najvećim etničkim skupinama. Etničke manjine žive u pograničnim područjima, od kojih su neka bogata prirodnim resursima. Od nezavisnosti zemlje od Britanije 1948. godine, mnoge su se etničke manjine borile za nezavisnost ili autonomiju. Stotine hilljada ljudi raseljene su kao rezultat borbi s naoružanim pobunjenicima.

Mjanmar je posebno bio u središtu međunarodne kritike zbog državne diskriminacije Rohingya. Ujedinjeni narodi opisali su progon muslimanske manjine u Mjanmaru kao "genocid u toku". U zemlji je trajala vojna diktatura od 1962. do tranzicije u demokratiju od 2010. godine u kojoj su mnogi politički zatvorenici oslobođeni i uvedeni u djelomičnu civilnu vlast.

Među oslobođenima bila je i Aung San Suu Kyi, koja je na vlast je došla 2015. na najslobodnijim izborima u zemlji u posljednjih nekoliko desetljeća usred vala intenzivnog optimizma. Prema Ustavu iz 2008. koji je napisala vojska, bilo joj je zabranjeno postati predsjednicom pa je vršila dužnost državne savjetnice ili de facto čelnice dok nije srušena u vojnom puču rano jutros.