Bialiatski je još u pritvoru u Bjelorusiji. On je bio jedan od pokretača demokratskog pokreta koji se pojavio u Bjelorusiji sredinom 1980-ih. Posvetio je svoj život promicanju demokratije i mirnog razvoja u svojoj domovini.

Osnovao je organizaciju Viasna (Proljeće) 1996. godine. Viasna je evoluirala u široku organizaciju za ljudska prava koja je dokumentovala i protestirala protiv upotrebe torture od strane vlasti protiv političkih zatvorenika.

Bjeloruske vlasti su više puta pokušavale da ućutkaju Alesa Bialiatskog. Od 2020. godine je u pritvoru bez suđenja. Uprkos ogromnim ličnim teškoćama, Bialiatski nije popustio ni milimetar u svojoj borbi za ljudska prava i demokratiju u Bjelorusiji.

U obrazloženju Nobelovog komiteta vezanom za nagradu ruskoj organizaciji za ljudska prava Memorial stoji: ”Memorial su osnovali 1987. aktivisti za ljudska prava u bivšem Sovjetskom Savezu koji su željeli osigurati da žrtve ugnjetavanja komunističkog režima nikada ne budu zaboravljene. Memorial se zasniva na ideji da je suočavanje sa prošlim zločinima od suštinskog značaja za sprječavanje novih. Organizacija je također stajala na čelu napora u borbi protiv militarizma i promoviranju ljudskih prava i vlasti zasnovane na vladavini zakona. Tokom čečenskih ratova Memorial je prikupljao i provjeravao informacije o zlostavljanjima i ratnim zločinima koje su nad stanovništvom počinile ruske i proruske snage. Zbog ovog posla je 2009. godine ubijena šefica ogranka Memoriala u Čečeniji Natalija Estemirova”.

Nije iznenađujuće da je treći dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za mir ukrajinski Centar za građanske slobode, osnovan u svrhu unaprijeđenja ljudskih prava i demokratije u Ukrajini. Organizacija ima za cilj da ojača ukrajinsko civilno društvo i izvrši pritisak na vlasti da od Ukrajine naprave potpunu demokratiju.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022., centar se uključio u napore da identifikuje i dokumentuje ruske ratne zločine protiv ukrajinskog stanovništva. Centar igra pionirsku ulogu u pozivanju krivaca na odgovornost za svoje zločine.

Berit Reiss-Andersen, predsjedavajuća norveškog Nobelovog komiteta, na pitanje novinara da li je ovogodišnji izbor dobitnika bio „rođendanski poklon“ Vladimiru Putinu na 70. rođendan ruskog predsjednika, odgovorila je: “Ova nagrada se ne obraća predsjedniku Putinu, ni za njegov rođendan, niti u bilo kom drugom smislu – osim što njegova vlada, kao i vlada u Bjelorusiji, predstavljaju autoritarne vlade koja potiskuje aktiviste za ljudska prava. A pažnja koju je Putin skrenuo na sebe, a koja je relevantna u ovom kontekstu, jeste način na koji se potiskuju civilno društvo i zagovornici ljudskih prava. I to je ono što želimo da istaknemo ovom nagradom. I mi uvijek dajemo nagradu za nešto i nekome, a ne protiv bilo koga”.