Divlje svinje slobodno lutaju šumama Njemačke i Austrije. Izgledaju dobro i njihovo meso lovci cijene kao poslasticu, ali neki primjerci sadrže radioaktivni cezij u razinama koje nisu sigurne za konzumaciju.
Do sada su naučnici vjerovali da je do kontaminacije uglavnom došlo zbog nesreće u nuklearnoj elektrani Černobil 1986. No novo istraživanje objavljeno u srijedu ukazuje na još jedan, još važniji faktor: globalne radioaktivne padavine, rezultat brojnih nuklearnih testova koje su proveli SSSR-a, Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo na kraju Drugog svjetskog rata i tokom Hladnog rata i koji je pao na cijelu sjevernu polutku.
Divlje svinje posebno su osjetljive na kontaminaciju cezijem jer grebu po tlu tražeći hranu i hrane se gljivama i tartufima koji skladište radijaciju. Tokom vremena, cezij-137, proizveden većinom u katastrofi u Černobilu, smanjio se u većini divljači, ali razine radioaktivnosti divljih svinja nisu se bitno promijenile. Njihovo meso i dalje premašuje zakonske granice za konzumaciju, što ponegdje uzrokuje manji lov i posljedično njihov preveliki broj.
Istraživač Georg Steinhauser s Tehničkog univerziteta u Beču i njegov tim pitali su se zašto se razine radioaktivnog cezija nisu promijenile prema očekivanjima. Naučnici su radili s lovcima na prikupljanju mesa divljih svinja iz cijele južne Njemačke, a zatim su u uzorcima izmjerili razinu cezija-137 detektorom gama zraka.
Kako bi odredili izvor radioaktivnosti, tim je uporedio količinu cezija-135 s onom cezija-137 koristeći sofisticirani maseni spektrometar. Prethodne studije pokazale su da ovaj udio jasno ukazuje na izvore: visok udio ukazuje na eksplozije nuklearnog oružja, dok nizak udio ukazuje na nuklearne reaktore.
Tim je otkrio da je 88% od 48 uzoraka mesa premašilo njemačke regulatorne granice za radioaktivni cezij u hrani. Za uzorke s povišenim razinama, istraživači su izračunali omjere cezija-135 i cezija-137 i otkrili da su testovi nuklearnog oružja proizveli između 10% i 68% kontaminacije. A u nekim je uzorcima količina cezija iz oružja premašila zakonska ograničenja.
Atomski testovi sredinom 20. stoljeća brojali su se u hiljadama. Zbog toga je zaraženost, u nekim slučajevinma, mesa divljih svinja premašilo zakonsku granicu samo zbog posljedica testova i tako bi bilo čak i da se Černobil nikada nije dogodio.
Međutim, istraživači smatraju da nema opasnosti za ljudsko zdravlje, "jer vlasti vrlo pažljivo kontroliraju razine. Niti jedan komad mesa koji prelazi granice ne dolazi do potrošača". Osim toga, postoji i sezonski učinak, dobro poznat lovcima: "Zagađenost se uvijek povećava tokom zimske sezone, kada je hrana na površini rijetka i divlje svinje su prisiljene kopati tartufe."
Istraživači upozoravaju da bi buduće nesreće ili nuklearne eksplozije mogle pogoršati kontaminaciju ovih životinja, što bi moglo utjecati na sigurnost hrane desetljećima.
