Svi novinari koji se pridruže medijima grupe Axel Springer ugovorom se obavezuju braniti jevrejski narod i državu Izrael. To je novinaru lista El Mundo kazao njemački kolega.

Nešto kasnije i iz razloga koji su sada irelevantni, Axel Springer javno je priznao da slijedi pet "bitnih načela", uredničke linije koja obavezuje sve zaposlenike grupe, od novina Welt do tabloida Bild, da brane "slobodu", vladavinu prava, demokratiju i ujedinjenu Evropu"; podržati "jevrejski narod i pravo na postojanje Države Izrael"; zagovarati "transatlantski savez između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope"; braniti "načela tržišne ekonomije i njenu društvenu odgovornost" i odbaciti "politički i vjerski ekstremizam i sve oblike rasizma i spolne diskriminacije". Otklon od te ideologije znači otkaz, a to se dogodilo uredniku libanskog porijekla.

Prema verziji Kasema Raada, koja jedina postoji jer Axel Springer ne odgovara na kadrovska pitanja, redakcija je sedmog oktobra, nakon napada Hamasa, poslala interni članak pod naslovom „Mi smo uz Izrael“. Danima kasnije i s više pitanja nego odgovora, Raad, 20 godina star koji je tek potpisao za Welt TV, poslao je privatnu poruku zaposleniku koji vodi intranet pitajući zašto je Axel Springer podržao Izrael.

Kad nije dobio odgovor, Raad je svoje pitanje napisao na oglasnoj ploči. "Zar nisi pročitao svoj ugovor?" neko je odgovorio. Raad je bio pozvan od strane uprave i ukoren, ali on je ostao pri svom stavu jer "čvrsto vjerujem u otvoreni dijalog i pronalaženje odgovora, posebno u vrijeme kada mnogi ljudi nemaju znanja o aktualnim društvenim temama", objasnio je.

To je bilo to, sve dok Raad nije odlučio na vlastitom YouTube kanalu objaviti video koji dovodi u pitanje viralnu verziju prema kojoj je Hamas tokom napada odrubljivao glave bebama, što čak ni Izraelske odbrambene snage nisu mogle potvrditi. Dana 20. oktobra pozvan je na još jedan sastanak na kojem je obaviješten o otkazu. "Cijela ova situacija je stvarno ironična. Jedno od bitnih načela Axela Springera su sloboda, demokratija i odbacivanje političkog i vjerskog ekstremizma, ali u mom slučaju on ih je ignorirao, dajući prioritet podršci Izraelu", osudio je.

Ne zna se koliko je slučajeva poput Raada bilo u zapadnim medijima, ali u njemačkom slučaju šutnja o humanitarnoj tragediji koja se događa u Gazi je nametnuta i to ne samo ugovorom. Dolazi odozgo.

Kancelar Olaf Scholz, na primjer, kaže da "zahtjev za trenutnim prekidom vatre ili dugim primirjem" u Pojasu kako to traže druge zemlje ili UN nije dobra ideja jer bi to omogućilo Hamasu da se oporavi. On koristi argumente premijera Benjamina Netanhayua.

Scholz se u petak sastao sa turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, a prvo što je list Bild učinio jeste na naslovnici postaviti pitanje: „Šta neko ko mrzi Izrael dolazi tražiti u Berlinu?“

Posjeta turskog predsjednika nedvojbeno je najneugodnija koju je njemački kancelar Olaf Scholz imao posljednjih mjeseci u Berlinu. Dakle, dnevni red putovanja sveden je na večeru i zajednički nastup pred novinarima u MVP-u. U početku se spekuliralo da bi se njih dvojica mogli sresti u loži stadiona kada njemačka i turska reprezentacija igraju prijateljsku utakmicu, no to se nije desilo, Scholz nije htiio da ga mediji snime u neformalnom i opuštenom okruženju jer bi to bilo pogrešno shvaćeno u Njemačkoj, jednoj od najvećih pristalica Izraela.

Erdogan je tako ovog petka stigao na svoj sastanak u Berlin nakon komentara o Gazi koje nisu dobro sjele njemačkom establišmentu. Izrael je, rekao je, "teroristička država" koju optužuje za "genocid" koji se provodi uz "neograničenu" potporu Zapada. Hamas, sa druge strane, nije teroristička organizacija, kakvom je smatraju Sjedinjene Države i Evropska unija, već "oslobodilačka organizacija", ustvrdio je turski čelnik.

Erdogan je u Berlinu podsjetio da Izrael napada bolnice i bogomolje u Gazi. “Kao muslimana, ovo me uznemirava. Kao kršćanske vođe, ne razumijem da ne reagirate na ovo”, dodao je. I uvjeravao je da je uvijek dizao glas protiv antisemitizma. Srednjoročno i dugoročno rješenje sukoba je rješenje dviju država, dodao je Erdogan, "s granicama iz 1967. godine".

Erdogan je rekao kako razumije stav Berlina – bezuslovnei nekritičke podrške Izraelu – zbog historije te zemlje. Kazao je i da, dok Njemačka duguje Jevrejima za holokaust i dok je pod utjecajem “psihologije krivice”, Turska nema taj problem, ne duguje im ništa i može izraziti kritiku zbog kršenja ljudskih prava koje je počinio Izrael.

"Možemo jasno govoriti", naglasio je Erdogan.