"Osiguranje kvalifikovanih radnika osigurava naš prosperitet." Fraza ministra rada, Hubertusa Heila, savršeno definira duh reforme njemačkog zakona o imigraciji koju je Vijeće ministara odobrilo prošle srijede. Berlin se sprema uložiti goleme zakonodavne napore kako bi zemlju učinio privlačnijom za građane izvan EU koji razmišljaju o emigriranju radi rada. Nedostatak kvalifikovane radne snage problem je prvog reda za najveću evropsku ekonomiju koja svake godine treba uključiti 400.000 ljudi iz inozemstva kako bi kompenzirala sve stariju populacijsku piramidu.
Njemačka vlada, koalicija socijaldemokrata, zelenih i liberala, treba olakšati uslove za radnike koji nisu iz EU-a za pristup njemačkom tržištu rada. To će učiniti smanjenjem zamorne birokratije; olakšavanjem homologacije stranih titula ili čak ukidanje potrebe za njihovim posjedovanjem u nekim slučajevima, te omogućavanje dolaska osoba bez ugovora o radu s privremenim vizama kako bi, pokušali pronaći posao. Heil je reformu nazvao "masovnom strategijom zapošljavanja" i dodao da je neophodno uložiti "nacionalni napor" da se ona provede.
Nedostatak osoblja u Njemačkoj muči mnoge firme i može se vidjeti golim okom u šetnji bilo kojom trgovačkom ulicom. U izlozima trgovina i ugostiteljskih objekata nižu se plakati "Radite s nama" ili "Tražimo nekoga poput vas". No nedostatak je također ogroman u sektorima koji se smatraju ključnim za budućnost zemlje, poput digitalizacije i obnovljivih izvora energije. Zdravlje također zahtijeva specijalizirano osoblje. U obrazovanju, postoje države, poput Berlina, koje se bore da popune nastavnička mjesta u javnim školama.
Vlada je svjesna da Njemačka mora poboljšati svoju privlačnost u odnosu na druge evropske zemlje i mjesta poput Sjedinjenih Država i Kanade. “U takmičenju za talente nudimo nove i prije svega lakše načine rada. Naš cilj je stvoriti najmoderniji imigracijski zakon u Evropi,” rekao je Heil tokom predstavljanja općih crta svog prijedloga koji će u narednim mjesecima biti izrađen kao prijedlog zakona.
Među poboljšanjima koja predlaže dokument je da će kvalificirani strani radnici također moći raditi u zanimanjima koja nemaju nikakve veze s njihovim obrazovanjem. Mehaničar se može zaposliti kao npr. skladišni radnik, što je do sada bilo gotovo nemoguće zbog rigidnosti propisa i službenih akreditacija koje su potrebne za gotovo sve obrte. Niti će biti potrebno odobravanje titula prije dolaska u Njemačku, kao što je sada slučaj. I računat će se više radno iskustvo nego kvalifikacije kada se podnese zahtjev za radnu vizu.
Bodovni sistem inspiriran kanadskim modelom omogućit će dolazak tražitelja posla izvan EU bez prethodnog ugovora. Takozvana "kartica mogućnosti" bit će poput privremene vize za one koji ispunjavaju nekoliko uslova, uključujući univerzitetsku diplomu ili stručnu kvalifikaciju, najmanje tri godine profesionalnog iskustva, poznavanje jezika ili prethodnog boravka u Njemačkoj i da nisu stariji od 35 godina.
Mnoge njemačke firme daju prednost državljanima i građanima Evropske unije kako bi izbjegle birokratske prepreke pri zapošljavanju zaposlenika iz ostatka svijeta. Nešto što im na kraju naškodi, jer mnoga mjesta ostaju nepopunjena. Postupci za ubrzavanje ove kvalificirane imigracije koju zemlja treba "moraju se provesti brzo i pragmatično", rekao je ministar privrede Robert Habeck. Savezna agencija za zapošljavanje procjenjuje da Njemačka svake godine mora zaposliti 400.000 radnika izvan EU.
Provedba reforme imigracijskog zakona podudara se s još jednom gorućom raspravom u Njemačkoj, prijedlogom da se građanima stranog porijekla olakša pristup njemačkom državljanstvu. Ministrica unutrašnjih poslova, Nancy Faeser, također se priprema predstaviti prijedlog zakona o smanjenju razdoblja boravka potrebnog za sticanje njemačkog državljanstva s osam na pet godina, između ostalog.
Njeni planovi uključuju dopuštanje dvojnog državljanstva, odnosno da novi njemački državljani mogu zadržati svoje izvorno državljanstvo.
Čini se da će ova reforma, na neki način komplementarna drugoj, postati slijedeće bojno polje između koalicije koju vodi Olaf Scholz i opozicije. I takođe izvor nesuglasica između partnera tripartitne vlasti. Liberali iz FDP-a već pokazuju zabrinutost oko nekih tačaka koje socijaldemokratski ministar razmatra. Kancelar ga je javno podržao: “Svatko ko ovdje stalno živi i radi trebao bi također moći birati i biti biran; trebao bi biti dio naše zemlje sa svim pravima i dužnostima koje to podrazumijeva“, rekao je.
Udruženje njemačkih industrijskih i trgovinskih komora (DIHK) pozdravilo je vladine planove da olakša imigraciju kvalificiranih radnika, ali je pozvala na poboljšanja, naprimjer, u zapošljavanju pripravnika iz inozemstva. Broj slobodnih mjesta povećava se iz godine u godinu, a poslodavci u radnicima izvan EU-a vide rješenje za svoje probleme pri zapošljavanju i obuci mladih zaposlenika. Hans Peter Wollseifer, zadužena za obrt u Udruženju, pozvao je imigracijske vlasti da postanu "centri dobrodošlice" i da brže izdaju vize. "Inače ljudi neće dolaziti, jer Njemačka ionako nema najbolju reputaciju kao zemlja za emigriranje", rekao je.
