Ciljevi održivog razvoja do 2030. i Pariški sporazum o klimatskim promjenama nastoje zadržati rast prosječne temperature ispod 2ºC a kako Evropska unija slijedi taj cilj, blok cilja na dekarbonizaciju svih područja svoje privrede. Među glavnim fokusima EU-a je način na koji grijemo naše zgrade kada nastupi hladno vrijeme.

Diljem svijeta grijanje je odgovorno za četiri gigatone emisije CO2 svake godine, kaže Međunarodna agencija za energiju. To je 10% svih emisija. Imajući to na umu, EU prošli je mjesec reformirala svoju direktivu o energetskoj učinkovitosti zgrada, usmjerivši se na renoviranje energetski neučinkovitih domova – i ukidanje svih oblika grijanja koji zahtijevaju fosilna goriva. Dvije su alternative na stolu: topoltne pumpe i obnovljivi hidrogen poznat i kao 'zeleni'.

Zgrade čine 40% potrošnje energije u EU i 36% njenih emisija stakleničkih plinova. Centralnu ulogu u tome ima grijanje, jer se 42% svih domova grije na prirodni plin, 14% na lož ulje i 3% na ugljen. Evropska komisija želi da sve nove zgrade budu bez emisija od 2028. Osim toga, reformirana direktiva prisilit će države članice na postupno uklanjanje kotlova na fosilna goriva do 2035. i ukidanje subvencija za takve kotlove do 2024. To je otvorilo raspravu o tome kako bismo onda trebali grijati zgrade.

Dva su glavna prijedloga: elektrifikacija sisitema grijanja korištenjem toplotnih pumpi za prenos topline i hibridna strategija koja kombinuje topolotne pumpe s kotlovima spremnim za hidrogen.

Hidrogen  nije primarni izvor energije: može se proizvesti iz uglja, nafte ili prirodnog plina, procesom koji se naziva parna reformacija metana (SMR). Proizvodni proces je visoko energetski intenzivan, tako da hidrogen višestruko više zagađuje nego jednostavno direktno korištenje uglja, nafte ili prirodnog plina. Oko 98% hidrogena proizvodi se korištenjem fosilnih goriva a takozvani 'zeleni' hidrogen, koji čini samo 0,04%, proizvodi se korištenjem obnovljive električne energije, a nastaje kada se molekule vode cijepaju u procesu poznatom kao elektroliza, pri čemu je kisik jedini nusprodukt.

Nezavisni naučnici i akademici zalažu se za dekarbonizaciju grijanja drugim sredstvima osim hidrogena. Brojne nezavisne naučne studije slažu se da je grijanje zgrada zelenim hidrogenom neučinkovito i skupo. Kada su u pitanju toplotne pumpe, njihova cijena, izazovi ugradnje i dostupnost čine ih manje konkurentnim opcijama od sistema grijanja na fosilna goriva. Stoga se insistira na subvencijama jer su u većini slučajeva sistemi grijanja na fosilna goriva jeftiniji kao i da se porezi na struju, plin i fosilna goriva za grijanje moraju prilagoditi novoj situaciji.